Međunarodni dan žena: Kad ćemo u IT-u vidjeti više žena?

Sve je više žena u IT-u. S obzirom na to da je ta industrija počela kao muški sektor, Dan žena dobar je povod da se osvrnemo na predloženu modernizaciju obrazovanja koja bi mogla donijeti velike promjene u IT-u.

Ivana Domitrović | 08.03.2018. / 07:18

Žene u znanosti (Foto: Thinkstock) (Foto: Thinkstock)

Eda Jovičić studira na FER-u: Zanima me biomedicinsko inženjerstvo, dohvaćanje i obrada signala, programiranje sklopova… Puno je toga, ni sama ne znam gdje ću završiti. Divna je strana toga da je lako prebaciti se u drugo područje.

IT industriji privuklo ju je, kaže, bezbroj mogućnosti. U gotovo svim industrijama postoji mogućnost zapošljavanja jednog inženjera. Svima je potrebna automatizacija, programiranje određenog procesa, izgradnja cijelog sustava. Bezbroj je mogućnosti i ideja. Privukla me ta ideja da jednog dana mogu raditi u bilo kojoj firmi ili ako ću imati dobru ideju, mogu osnovati vlastitu firmu, razvijati vlastiti proizvod, kaže Eda.

Zašto je važno isticati da žene treba potaknuti na rad u IT sektoru?

Prema podacima za 2017. u ''Pregledu obrazovanja'' koji je objavila Europska komisija, iako manje djevojčica napušta rano obrazovanje od dječaka i postižu bolje akademske rezultate tijekom cjelokupnog obrazovnog ciklusa, samo njih 20% postaje znanstvenim stručnjakinjama i samo ih je 27% s diplomom u području inženjerstva. Boljka je cijele Europe ta da iako im obrazovanje ''dobro ide'', žene manje sudjeluju u tržištu rada ili se s njega povuku i time uskraćuju bogati potencijal od kojeg bi mogle prosperirati ne samo one nego i cijelo društvo.

Što se tiče obrazovanja, Hrvatska u jednom aspektu u odnosu na ostale države EU već ima prednost. Naime, gledajući podatke o ranom napuštanju školovanja, Hrvatska je država s najmanjim postotkom učenika koji će napustiti rano obrazovanje u EU-u. Svega 2,8 posto učenika u Hrvatskoj rano napušta školu, a prosjek EU-a je 10,7 posto.

Što se tiče omjera dječaka i djevojčica, rano obrazovanje više napuštaju dječaci, na razini cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske. Ali kada gledamo podatke o tržištu rada, naročito pozicije stručnjakinja i inženjerki, omjer muškaraca i žena drastično se mijenja.

Stoga se u Nacrtu o modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u koji je izradio Europski parlament pozivaju države članice da se više posvete privlačenju djevojčica područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te informacijskih i komunikacijskih tehnologija, kao i uklanjanju digitalnog jaza među spolovima razvijanjem njihovih digitalnih vještina.

Jedna od prednosti koje imaju inženjeri jest način razmišljanja. Možete inženjera postaviti u potpuno različite situacije i on će se znati snaći. Nije tu toliko bitno znanje koliko ta sposobnost prilagodbe, učenja i svladavanja raznih vještina, kaže nam Eda.

Kao i svaka, i ova profesija ima prednosti, ali ima i mana. No da vas ne obeshrabre, Eda ih je jednostavno sumirala: Mana je to da okolina često smatra da inženjer može riješiti sve probleme, ne u smislu da nije sposoban za to, ali za neke stvari koje su izvan njegove struke, trebat će mu puno više vremena.

Jedna od žena koja se bavi općenito privlačenjem učenika u IT sektor, a posebice djevojaka jest Darija Dasović Rakijaš, voditeljica projekta Dabar - natjecanja iz informatike i računalnog razmišljanja. Prošle je godine, kaže, u natjecanju sudjelovalo 45% djevojaka. A zanimljivo je da su neki uspješniji natjecatelji bili upravo oni koji nisu pokazali veliki interes za sudjelovanjem u njemu.

U Hrvatskoj je veliki broj žena u IT sektoru koje mogu biti uzor i inspiracija mladim djevojkama. Takve pozitivne i uspješne primjere treba isticati kako bi djevojke bile svjesne da to područje nije rezervirano samo za muškarce. Jedan od načina kako privući djevojčice u IT sektor jest i natjecanje iz informatike i računalnog razmišljanja Dabar. Dabar kroz zanimljive zadatke i dinamično online okruženje daje priliku svima da razmišljaju izvan okvira i uobičajenih školskih zadataka. Potičemo nastavnike i škole da uključe čim veći broj učenika, posebice djevojaka, neovisno o tome što informatika nije njihovo prioritetno područje. Kao neki od uspješnijih natjecatelja pokazali su se oni koji nisu pokazali veliki interes za sudjelovanjem u njemu. Prilika je ovo da im razvijemo samopouzdanje i interes za područje za koje do sada nisu mislili da bi bili uspješni. Na natjecanju Dabar 2017. godine djevojke su imale zastupljenost od 45% u odnosu na mladiće. Taj je broj za 6% veći u odnosu na prethodnu godine i nadamo se će i dalje rasti. Vjerujemo da će projekti kao što je Dabar pomoći u popularizaciji IT-a kod djevojaka, rekla je Dasović Rakijaš za DNEVNIK.hr.

Sama ideja za ovo natjecanje potekla je od jedne žene, a žene su prilično brojčano nadmoćne u programskom i organizacijskom odboru natjecanja u Hrvatskoj. Nije li i ta činjenica inspiracijama mladim djevojkama da uskoče u IT sektor?, ističe ova profesorica.

Na pitanje kako privući djevojke u IT sektor, studentica Eda kaže: Jedan je od glavnih koraka uvođenje obavezne informatike u osnovnu i srednju školu. Kako uopće privući nekoga da se obrazuje u IT sektoru ako nikada nije niti imao priliku probati takvo što u sklopu svog obaveznog obrazovanja. Također, treba ukloniti mišljenje da ženama nije mjesto u inženjerstvu. Moguće je napredovati kao inženjerka. Dokaz za to su brojne mlade uspješne djevojke koje su sada projekt-menadžerice, vode uspješne firme i napravile su fantastične stvari. Moram priznati da kao studentica na ‘muškom’ fakultetu nisam mala osjećaj da me moji kolege drugačije tretiraju zato što sam žena. Inženjerima su inženjerke sasvim mormalna pojava, dok se okolina često iznenadi.

A uskočiti u IT sektor znači uskočiti u veliki ''vlak'' oko kojeg se samo u EU-u vrte stotine milijarde eura! Naime, novi prioritetni projekt na kojem radi Europska unija, nakon jedinstvenog tržišta jest ''Jedinstveno digitalno tržište'' za koje im treba velik broj IT stručnjaka, a zašto značajan dio toga ne bi bile i žene?

Vrijeme je za prilagodbu jedinstvenog tržišta EU-a digitalnom dobu, odnosno za ukidanje regulatornih prepreka i prelazak s 28 nacionalnih tržišta na jedno jedinstveno. Tako bi se mogao ostvariti godišnji doprinos gospodarstvu EU-a u iznosu od 415 milijardi eura te bi se mogle otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta, navedeno je u na stranici ''Jedinstveno digitalno tržište''.

Njihov je moto ''ukidanje prepreka za iskorištavanje mogućnosti koje pruža Internet''. Jedna od tih prepreka zasigurno je i podzastupljenost žena u IT sektoru.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti