Mislite da Facebookov propust nije tako strašan? Ovo će vas uvjeriti u suprotno

Za samo 30-ak kuna mogu se kupiti podaci za ulogiravanje u nečiji Facebook račun i tako saznati pregršt osobnih podataka za daljnje hakiranje.

Martina Čizmić | 21.03.2018. / 12:09

Hakeri (Foto: Thinkstock) (Foto: Thinkstock)

Afera koja je nastala zbog načina na koji se Facebook odnosio prema podacima svojih korisnika i činjenice da su oni bili dostupni svima, bez obzira na postavke privatnosti, podigla je na noge cijeli svijet.

I dok dobar dio stručnjaka, ali i korisnika, poziva na brisanje profila na Facebooku, neki korisnici samo odmahuju rukom i tvrde da na Facebooku nemaju objavljeno ništa vrijedno.

No stručnjaci za sigurnost i privatnost upozoravaju kako bismo zbog Facebookova propusta svi mogli biti ugroženi.

Naime, gomile podataka koje su godinama bile dostupne izuzetno su vrijedne hakerima i mogu se lako preprodati na "Dark Webu".

Agencija Fractl napravila je analizu triju najvećih trgovina na "Dark Webu" - Dream, Point i Wall Street Market - te okrila zabrinjavajuću lakoću kojom se trguje korisničkim podacima.

Tako se podaci za ulogiravanje u Facebook prodaju po 5,20 dolara (tridesetak kuna) po profilu jer omogućuju kriminalcima pristup osobnim podacima korisnika koji bi im mogli olakšati upad u druge račune korisnika.

S druge strane, podaci za ulogiravanje u račune na PayPalu prodaju se po različitim cijenama, ovisno o tome koliko je novca na raspolaganju na tom računu. Oni s više novca stoje gotovo 250 dolara (oko 1500 kuna).

Zbog sve većih i sve češćih sigurnosnih propusta i hakerskih napada osobni podaci postaju sve jeftiniji.

Korisnici koji su bogatiji, vrijedniji su i kriminalcima, dok su obični korisnici bez puno novca, najčešće bezvrijedni. No da bi haker otkrio koliko netko ima novca na raspolaganju, mora mu provaliti u račun.

Posebno su vrijedni podaci o glasačima, pogotovo kad se približavaju izbori. Tada su na udaru baze podataka glasača i elektronički glasački uređaji.

Stručnjaci stoga upozoravaju kako bi korisnici trebali, gdje je god to moguće, koristiti dvostupanjsku autentifikaciju, obvezno upotrebljavati različite lozinke i korisnička imena za različite račune i, ako je to ikako moguće, što više postavki postaviti na privatno.

I, naravno, paziti što klikaju kad surfaju internetom ili otvaraju elektroničku poštu od nepoznatog primatelja.

Izvor: Market Watch

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti