"Goli znanstvenik" stigao u Hrvatsku: "Kad sam imao 5 godina, pokušao sam u kuhinji iz vode izvući vodik..."

Dr. Chris Smith već 18 godina snima radioemisiju o znanosti koju, zahvaljujući internetu, slušaju diljem svijeta.

Martina Čizmić | 25.10.2017. / 17:25

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Britanski znanstvenik dr. Chris Smith diljem svijeta poznatiji je kao "Naked Scientist" ili Goli znanstvenik. Zahvaljujući svojoj radioemisiji i podcastu, dr. Smith postao je jedan od najutjecajnijih komunikatora o znanosti. Kad ne snima svoju emisiju, radi na sveučilištu Cambridge te je također cijenjeni gostujući profesor na Sveučilištu Murdoch u Perthu, Australija.

U sklopu svog posjeta Zagrebu dr. Smith se susreo sa studentima na PMF-u i Institutu Ruđer Bošković, ali i posjetio srednju školu MIOC  gdje je, kako sam kaže, ostao impresioniran koliko su srednjoškolci zainteresirani za znanost i koliko ju razumiju, pogotovo na engleskom jeziku.

Sjeli smo s dr. Smithom na Institutu Ruđer Bošković i porazgovarali o njegovim nastojanjima da znanost približi, kako sam kaže, cijeloj javnosti.

Otkud ideja o "Naked Scientist"?

Upravo zato što zaintrigira ljude, no zapravo se radi o marketingu, ali i želji da ljudima prenese golu znanost. Ideja je da ne stavljamo nikakve barijere na informacije, da se poruka prenese jasno i prikaže znanost onako kako ona izgleda u čistoj formi.

Radioemisiju radite gotovo 20 godina. Kako se vaš posao promijenio tijekom tih 20 godina?

Neki sam dan izračunao kako sam tijekom ovih godina napravio između šest i sedam tisuća razgovora sa znanstvenicima. Naučio sam mnogo o različitim stvarima, ne u dubinu, ali u širinu. Neka područja, koja su bliža biomedicini kojom se i sam bavim, poznajem bolje. Kvantnu fiziku nešto slabije poznajem, ali mogao bih pratiti razgovor.

Vašu emisiju, zahvaljujući podcastu, slušaju ljudi iz cijelog svijeta. Jeste li kad dobili kakvo pismo iz Hrvatske?

Da! Ako pogledate podatke, vidjet ćete da ju slušaju diljem svijeta. Najveća je publika podcasta (oko 40 posto) u SAD-u, potom slijede Velika Britanija (20 posto), Australija i Kanada (po 10 posto), a onda je ostatak. Bogate zemlje s razvijenom znanošću kao što su one u Europi, nalaze se u samom vrhu. Da, svakako ima i ljudi iz Hrvatske koji slušaju. Ne znam sluša li ove sekunde netko, ali svakog tjedna netko sluša u Hrvatskoj.

Radite li svoju emisiju za djecu, odrasle, sve uzraste. Kako prilagođavate sadržaj publici?

Ljudi su mi na početku govorili da to nikad neće uspjeti jer radim emisiju za specifičnu publiku. I vjerovao sam im, dok nisam vidio podatke o slušateljstvu. Polovica su slušatelja znanstvenici, a druga polovica obični ljudi koji nemaju veze sa znanošću. I to mi govori da je emisija dobro osmišljena jer ju slušaju ljudi koji su stručni za neko znanstveno područje, ali istovremeno ne isključujemo prosječne ljude koji su se prestali baviti znanošću kad su završili školovanje. Mislim da je dijelom za to odgovorna i činjenica da su se znanstvenici toliko specijalizirali za svoje područje da o drugim područjima znanosti ne znaju ništa više od prosječnog slušatelja. Što se tiče samog sadržaja, mnogo ovisi o jeziku. Većini je ljudi, čak i onima koji su završili fakultet, slušati o znanosti kao da slušaju na stranom jeziku. Stoga uvijek vodimo računa da emisija bude dovoljno jednostavna, ne da izbacujemo znanstvene izraze ili poglupljujemo cijeli razgovor, već naglasak stavljamo na jednostavnom objašnjenju. I naravno, sve začinimo s malo zabave. Humor je privlačan svima.

Je li tehnologija (internet, gomile informacija nadohvat prstiju) učinila znanost popularnijom ili manje popularnom?

Nikad me to nisu pitali. Zaista ne znam. No činjenica da svi imamo pristup gomili informacija u svakom trenutku ima svoje dobre i loše strane. Dobre jer ima toliko dobrih, kvalitetnih informacija do kojih možemo brzo i jednostavno doći. Ali isto tako loše jer ima mnogo loših i krivih informacija do kojih ljudi dolaze. Ulazimo u eru u kojoj moramo ljude educirati o tome kako prepoznati prave i kvalitetne informacije. Da se tako izrazim, kako razdvojiti žito od kukolja. I to dolazi, o tome učimo djecu u Velikoj Britaniji. Kako da se koriste internetom, kako da preispituju izvore informacija, kako da ne gutaju samo informacije, već da ih propituju.

Što biste savjetovali, kako prepoznati dobre od loših izvora informacija?

To će uvijek biti izazov, ali postoje izvori kojima se uvijek možete okrenuti. Google radi na tome da prikazuje kredibilne izvore, a skriva one druge. Što je logično jer bi ljudi izgubili vjeru u njihove rezultate ako bi prilikom bilo koje pretrage uvijek dobili gomilu svega, a ne ono što tražimo. Imaju u svojim algoritmima ugrađenu prioritizaciju izvora - da one kredibilne stavljaju na vrh. Barem tako mislim, ne radim za Google. Od izvora kojima možete vjerovati tu su sveučilišta, stručni časopisi i dnevnici, izvori koji imaju čvrstu uređivačku politiku koje se drže. Uvijek provjerite iz kojeg izvora dolazi informacija. Ako je to kredibilan izvor, onda je vjerojatno i informacija u redu.

Jesu li društvene mreže dobre ili loše za znanost?

Moraju za puno toga odgovarati. Društvene mreže mogu biti izvrstan kanal za širenje informacija, ali isto tako mogu biti i kanal za širenje lažnih informacija. Koristimo ih jer želimo ljude obavijestiti o tome što radimo i dobiti od njih neku povratnu informaciju. Nedavno smo provodili anketu na društvenim mrežama i dobili smo određeni uzorak s kojim možemo raditi.

Lažne vijesti ili fake news najboji su primjer zloupotrebe društvenih mreža.

Da, društvene mreže stvaraju takozvane "komore jeke". Algoritmi koji ih pokreću dizajnirani su tako da nam pružaju informacije koje nam se sviđaju. Kao švedski stol gluposti, da se tako izrazim. Na kraju se nađete u situaciji da komunicirate, prijateljujete, čitate i širite one informacije koje su u skladu s vašim uvjerenjima. A temelj za dobru debatu je drugačije mišljenje, razgovor s ljudima koji imaju drugačije mišljenje, koji onda mogu čak i promijeniti vaše originalno mišljenje ako vam daju dovoljno konkretnih informacija. No, mi na društvenim mrežama kao da živimo u balonu koji samo hrani naša uvjerenja, postoji opasnost da pomislimo kako se svi slažu s našim mišljenjem.

U koje je doba najbolje upoznati djecu sa znanošću?

Što ranije! Sjećam se svog prvog susreta sa znanošću kad sam imao pet godina i u kuhinji iz vode pokušao izvući vodik. Trebalo mi je cijeli dan, ali me to zainteresiralo. To je ono najvrijednije, ako mladi um zainteresirate za znanost, onda ćete kasnije imati i dobrog znanstvenika.

Tko bi onda trebao djecu upoznati sa znanošću?

Svi - od roditelja, nastavnika, cijele zajednice. Treba im pružiti priliku da sami istražuju, da pitaju, upoznaju, odlaze na znanstvene sajmove. Na Cambridgeu imamo uspješan znanstveni sajam koji posjećuje 40-50 tisuća ljudi. Ne razmišljamo o upoznavanju djece s baletom ili glazbom, ali kad se spomene upoznavanje djece sa znanošću, onda se to smatra previše kompliciranim ili teškim. To nije točno.

Bili ste u posjetu nekim hrvatskim fakultetima i srednjoj školi. Možete li usporediti hrvatske studente i učenike s onima u Velikoj Britaniji i Australiji?

Veoma sam impresioniran! Znate što je zapravo izvrsno? Ja govorim nešto francuskog, ali ne mogu voditi znanstveni razgovor na francuskom. Ova djeca s kojom sam razgovarao govore engleski bolje nego što ja to mogu. I zbijali su šale na engleskom i pratili znanstveno predavanje na engleskom. Za mene je to veoma impresivno. Postavljali su izvrsna pitanja, zaista su bili znatiželjni, a za mene je to temelj za izvrsnog znanstvenika.

Kad biste imali priliku razgovarati s bilo kojim hrvatskim znanstvenikom, živim ili mrtvim, koga biste odabrali?

Bio sam jučer na PMF-u i razgovarali smo o Andriji Mohorovičiću. Taj je čovjek nevjerojatan. Što je on uspio napraviti s matematičkim modelom, bez ikakve pomoći računala ili tehnologije. Pogledao sam njegove bilješke i on je računao na sedmu decimalu kako bi ostvario preciznost koja mu je trebala u istraživanju. Imao je viziju što napraviti, kako rasporediti seizmiografe po cijeloj Europi i kako analizirati podatke koji su zabilježeni tijekom potresa u Zagrebu... Uspio je izraditi model unutrašnjosti Zemlje, a da ga nitko nije uputio na to. To je fenomenalno! Takvi su ljudi zaista posebni.

Postoje li i danas takvi pojedinci u svijetu znanosti?

Znanost se promijenila, zar ne? Dani usamljenih znanstvenika koji 35 godina svog života provode u laboratoriju i napišu jedan stručni rad koji će promijeniti svijet - toga više nema. Znanost je postala ogromna industrija. Nikad nismo imali više znanstvenika, nikad se nisu vršili veći pokusi i nikad više ljudi nije zajedno radilo na nečemu. Nedavno je objavljen rad o gravitacijskim valovima na kojem je bilo, čini mi se, navedeno dvije do tri tisuće autora. To je nevjerojatno! Znanost se svakako promijenila, a to znači i da moramo promijeniti način na koji obučavamo ljude.

Gdje vidite znanost za pet ili 10 godina?

Mislim da 10 godina neće učiniti veliku razliku. Vidjeli smo koliko je dolazak interneta promijenio svijet, koliko se svijet mijenja zbog povezanosti (prometne, ali i komunikacijske). Države, više nego ikad, prepoznaju vrijednost znanosti. U Velikoj Britaniji za svaku uloženu funtu u znanost, dobijete dvije ili tri funte kroz gospodarstvo. U znanost se zaista isplati ulagati. Pogotovo ako nešto siromašnije zemlje shvate koliko ulaganjem u znanost mogu riješti svojih problema. I koliko znanstvenici mogu riješiti općenito problema u svijetu.

Koliko još dugo planirate raditi "Naked Scientists"?

Ne znam, zapravo. Mislio sam da ću to raditi samo nekoliko godina, a to je bilo prije gotovo 20 godina. Mislio sam da će biti zabavno, a vidite me sada - potpuno mi je promijenilo život.

Kako je njegov posjet dio nastojanja Veleposlanstva Australije i Veleposlanstva Velike Britanije da populariziraju znanost, publika će u Zagrebu imati priliku vidjeti dr. Smitha uživo na "Naked Scientist" znastvenom spektaklu u srijedu, 25. listopada u 18:30 h na PMF-u, u dvorani A2 u zgradi Kemijskog odsjeka, Horvatovac 102a. Uz dr. Smitha australska astrofizičarka dr. Jacinta Delhaize, koja trenutačno radi na PMFu u Zagrebu, vodit će publiku na virtualno putovanje svemirom.

Dođite i upoznajte "golog znanstvenika"! Obećao je da neće zaista biti gol.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti