Obrazovni sustav u korak s digitalno-tehnološkom revolucijom

Kvalitetnim vođenjem projekata može se doprinijeti stvaranju boljeg obrazovanja.

Sponzorirani članak | 26.04.2017. / 17:35

Drugi dan Business dijela Microsoft Windays17 konferencije otvorili su predavači koji imaju zajedničku viziju – obrazovni sustav koji ide u korak s digitalno-tehnološkom revolucijom.

Prvi je na redu bio Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, koji je u svojoj karijeri pokazao kako se kvalitetnim vođenjem procesa može doprinijeti stvaranju boljeg obrazovanja. Na predavanju je govorio o tome što se po tom pitanju može učiniti do 2020. te kako sadašnji sustav ne pridonosi napretku.

„Problem je taj što čelnike u obrazovnim ustanovama bira ili politika ili zaposlenici, a moramo se zapitati koji je od ta dva načina gori. Stvarna razina autonomije i mogućnosti upravljanja koju imaju čelnici je izrazito niska i treba je povećati. Prva stvar koju danas treba obećati kandidat za novog rektora je da po dolasku na poziciju neće ništa značajno mijenjati“, rekao je Balković.

Također je spomenuo kako nakon slabog uspjeha implementacije bolonjske ideje, da već nakon trogodišnjeg studija studenti budu spremni za tržište rada, interesne skupine sada kroz promjene Zakona o HKO nastoje uništiti stručne studije što bi za društvo bila izrazita šteta. To čine kroz prijedlog degradacije njihove razine, pozivajući se pritom na neistinitu tezu kako HKO izjednačava stručne i sveučilišne studije.

U posebnoj formi razgovora '2 na 1' sudjelovali su Nenad Bakić, ravnatelj Instituta za razvoj i inovativnost mladih, i Tea Žakula, voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Tema razgovora bila je STEM revolucija pa su Žakula i Bakić izmijenili svoja viđenja što se tiče tog kompliciranog procesa.

Bakić je na raspravi rekao da je nužna promjena još od osnovne škole te kada bi se informatika uvela kao obavezan predmet samo jedan sat tjedno, to bi uvelike pridonijelo procesu STEM revoluciji. Vjeruje da se u školama malo toga promijenilo još od doba kada je on pohađao školu te pokazao najveći problem. „U osnovnoj školi djeca se ne potiču na kreativno razmišljanje pa su često kreativna pitanja okarakterizirana kao nepoželjna“, rekao je Bakić.

Žakula se složila s tom konstatacijom te naglasila kako to na kraju dovodi do toga da njezini studenti nemaju hrabrosti pokrenuti vlastitu inicijativu ili posao. Promjene u školama moraju krenuti već sutra. Sustav je nevjerojatno inertan pa nam većina najkvalitetnijih studenata odlazi u inozemstvo. To nije nužno loše jer će nešto novo naučiti, ali moramo naći načina kako da ih vratimo u Hrvatsku. No, studenti trenutno osjećaju da nemaju slobodu i znanja za poduzetničke pothvate“, zaključila je Žakula.

Bakić je na primjeru svoje zaklade pokazao kako se kvalitetno može pridonijeti rješavanju problema. Godine 2014. započeo je s donacijama opreme – Arduino, Raspberry PI, Lego Mindstorms te dronova, a početkom prošle godine započeo je s projektom Croatian makers lige u čiju je svrhu u osnovne škole diljem Hrvatske donirano 1800 robota u 360 ustanova. Također, Zaklada je sudjelovala u radionicama za nastavnike na području robotike, proveli su i ekološka mjerenja u školama te donirali mnogobrojnu opremu. Ovu godinu obilježila je donacija micro:bita, pločice za programiranje koja je donirana u više od 1000 obrazovnih ustanova.

„Ovogodišnji cilj je da u rujnu uvedemo 37 000 micro:bitova, tako da svaki učenik u 6. razredu osnovne škole dobije primjerak najmodernije tehnologije i pripadajuću edukaciju.“

Troje govornika složilo se da je obrazovanje ključ razvoja svakog društva pa je tako Balković naglasio da je Donalda Trumpa izglasao niskoobrazovani dio američkog stanovništva, baš kao što su niskoobrazovani Britanci izglasali Brexit.

Novosti o WinDays17 konferenciji možete pratiti na www.windays.hr i na društvenim mrežama - Facebooku, Twitteru, YouTubeu i LinkedINu.
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti