Intervju: Cesare Capobianco, Oracle: Došli smo do točke kad svi moraju koristiti tehnologiju ili će ih neki drugi pregaziti

Hrvatska nije toliko ispred ili iza drugih. Tvrtke u drugim zemljama možda imaju veće budžete, ali tvrtke u Hrvatskoj su agilnijem smatra Capobianco.

Martina Čizmić | 19.11.2017. / 08:07

Cesare Capobianco (Foto: Oracle) (Foto: Oracle)

Digitalno i digitalizacija postala je neizostavna ne samo za tvrtke i države, već i za prosječnog građanina i korisnika. No, koliko je zapravo digitalizacija važna i može li neka tvrtka opstatit na današnjem tržištu bez digitalizacije svog poslovanja?

Upravo smo to pokušali saznati u razgovoru s Cesareom Capobiancom, potpredsjednikom Oraclea zaduženim za prodaju aplikacija na području Srednje i Istočne Europe.

Na nedavno odražnoj konferenciji u Zagrebu, Capobianco je istaknuo kako uvođenje poboljšanja i novih mogućnosti ima za cilj pomoći tvrtkama svih veličina da transformiraju svoje ključne poslovne procese kako bi dodatno potakle svoj rast i ostale konkurentne. Nas je zanimali i kako se u svemu tome snašla Hrvatska odnosno njen privatni i javni sektor.

Zašto je digitalizacija toliko važna danas?

Jer smo prošli točku s koje više nema povratka. Dopustite mi da objasnim. Biznis je u samoj svojoj srži natjecateljski.Činjenica je da se morate boriti na tržištu. Tehnologija je došla do te točke da ako ju ne koristite, drugi će ju koristiti i pobijediti vas na tržištu. Više nemamo izbora, nema alternative, već moramo, najbolje što možemo iskoristiti tehnologiju koju imamo na raspolaganju. Do prije nekoliko godina, poduzetnici su mogli ignorirati tehnologiju, ali više to ne mogu. Tvrtka koja danas ne prihvati tehnologiju, veoma će brzo prestati poslovati. Statistika je neumoljiva. Prosječan životni vijek tvrtke iz S&P 500 je samo 15 godina. Kodak, Blackberry, Nokia i mnogi drugi koji su bili divovi na tržištu, više gotovo ne postoje. To se samo ubrzava, prosječan životni vijek tvrtke se samo skraćuje, ne produljuje. To je problem. Ovo novo digitalno doba, nije lako.

Kako je digitalizacija promijenila naš život i posao? Koje su posljedice digitalizacije?

Postoji cijeli niz primjera. Osobno sam veoma nestrpljiv, ali ono što sam primijetio je da kad kupujete nešto, više nije bitno kad ste nešto kupili, nego cijeli životni ciklus, cijelo iskustvo kupovine. Kad nazovete tvrtku i želite nešto obaviti putem telefona, cijelo iskustvo čekanja na telefonu, može biti frustrirajuće. No, ako je kompanija odučila biti digitalna, cijelo iskustvo može biti puno ugodnije. Sjetite se kad imate na nekoj web stranici omogućen chat, to vam može mnogo uštedjeti vremena. Pogotovo kad tvrtka poveže podatka koje ima o vama i može vam pružiti personalizirano iskustvo. Postoje tvrtke koje su posebnu pozornost posvetile upravo izvrsnom korisničkom iskustvu i one su sad na vrhu i mnogo vrijede jer su se posvetile korisnicima. Kao što smo rekli - više nema povratka. Kompanija koja nije prihvatila digitalno neće uspjeti na tržištu.

Koji su najveći problemi i izazovi s kojima se tvrtke suočavaju u digitalnom svijetu?

Rekao bi barem tri. Prvi dolazi od zakonskih obaveza. Ne sviđa nam se riječ "pravila", ali postoje dobri razlozi za njih. Prije deset godina, osobno sam izgubio mnogo novca i ne želimo to ponoviti. Zato banke moraju slijediti puno više pravila nego prije. Upravo su ta nova pravila izazovi za uvođenje inovacija. Banke nisu jedine. Sjetite se zaštite podataka, GDPR koji će uskoro postati obavezan, a koji će se pobrinuti da se podaci građana Europe zaštite. Drugo je, po mom mišljenju, naslijeđe, odnosno činjenica da tvrtke već imaju postojeće sustave, procese, određene talente u timu, određene proizvode i klijente i ne možete ih sve zaboraviti i početi s nečim potpuno novim što nema veze s njihovim prethodnim sektorom. Znam da to zvuči apstraktno, ali već samo povezivanje podataka iz starog sustava u novi sustav je komplicirano. Pogledate li podatke, prosječna starost nekog sustava u tvrtki je 16 godina. Prije 16 godina, bilo je 6 godina prije iPhonea, samo da vam dam perspektivu. Ono što želim reći je da su tada uvodili aplikacije koje koriste i danas. Zamislite samo kako su napravljene, koju tehnologiju koriste i koliko ih je teško mijenjati. A neke tvrtke koriste i starije. Naslijeđe je veoma bitno i mora se uzeti u obzir. Zato Oracle nudi svojim klijentima da se povežu s drugim sustavima u oblaku i personaliziraju što žele iz tog oblaka. Treći je određeni stupanj neslaganja između IT-a i vodstva tvrtke. Dok IT želji izgraditi nešto, vodstvo tvrtke želi sve napraviti brzo. Tu "debatu" je potrebno što prije okončati kako bi se promijenio način na koji se stvari mijenjaju. Kad se promjena prihvati na vrhu tvrtke i svi ispod te razine će ju prihvatiti. A to je proces.

Kako javni i privatni sektor mogu nadići te probleme i izazove i učiniti svoj prelazak na digitalno što lakšim?

To je dobro pitanje. I javni sektor u mnogočemu profitira od uvođenja digitalizacije. Za mene je ključno... Milenijalci postaju odrasli i glasuju. Znam da to zvuči trivijalno, ali kad sve veći udio stanovništva očekuje određenu razinu usluge, određenu brzinu, određenu tehnologiju koja im je stalno dostupna, a ako vladajući ne prepoznaju koliko je to važno, glasači će ih kazniti. Vidite sve više slučajeva utjecaja tehnologije na politiku i kako građani cijene usluge i obaveze koje im pruža administracija. Građani postaju klijenti, potrošači. Tehnologija omogućuje drugačiji pristup građanima i neke javne administracije to prepoznaju i koriste ju. Za razliku od fizičkog svijeta gdje građani uslugu mogu dobivati jedan po jedan, u digitalnom svijetu mogu ju dobivati svi u isto vrijeme. Zaista možete ubrzati i poboljšati bilo koju uslugu u javnom sektoru bez ikakvih fizičkih ograničenja i sve zahvaljujući novim tehnologija.

Gdje je Hrvatska u digitalizaciji?

Postoje izvrsni primjeri koji pokazuju što se sve može napraviti. Neke su javne tvrtke, neke su velike, neke male. Moje je osobno mišljenje da Hrvatska nije toliko ispred ili iza drugih. Tvrtke u drugim zemljama možda imaju veće budžete, više novca, ali tvrtke u Hrvatskoj su agilnije jer posluju na manjem tržištu, imaju manje ograničenja, manje povijesnog naslijeđa o kojem moraju voditi računa.

Što onda treba napraviti da bi tvrtke u Hrvatskoj bile još bolje?

Rekao bih da se trebaju povezati s velikim tehnološkim kompanijama. Potencijal za pozitivne promjene je velik. Često je veći nego što mislimo. Upravo radimo s javnim sektorom kako bismo riješili pitanje smještaja osjetljivih podataka. Jer osjetljivi podaci javnog sektora često moraju biti pohranjeni na jednom, sigurnom mjestu. Možemo iskoristiti svu inovaciju računarstva u oblaku, ali uz potpunu kontrolu podataka. To je izvrstan primjer suradnje. No, važno je prihvatiti i biti otvoren za promjene i partnerstva s velikim tvrtkama kao što je Oracle.

Često se postavlja pitanje sigurnosti u digitalnom svijetu? Kako se tvrtke i javni sektor nose s tim?? Čine li što da bi zaštitili podatke sigurnima?

To je važna tema koja je često u medijima. Nemam mnogo javnih videa, ali jedan koji imam je o sigurnosti. Dugo vremena zagovaram tu temu. To je bitka koju vode veliki igrači, ne samo individualci. No, često su ti veliki igrači koji ulaze u igru i državni igrači. Uopće nije trivijalno, čak je i zastrašujuće, kako se obraniti od takvih velikih igrača. Neke manje bitke možete dobiti, ali tijekom vremena ćete izgubiti i neke veće bitke. Oracle često govori o sigurnosti i mjerama koje poduzimamo. Pitanje sigurnosti nikad nije riješeno, to je proces koji traje. No, Oracle, vjerojatno više nego drugi, ulaže u sigurnost. I to često ističemo našim klijentima. Oracle globalno surađuje s velikim brojem javnih sektora, tvrtki, klijenata koji imaju svoje podatke u oblaku i do sad je uspio zaštititi njihove podatke. Ali na tržištu su veoma sofisticirani igrači od kojih se možete obraniti samo sofisticiranim alatima. Veliki igrači međusobno već na neki način surađuju u izradi mjera za veću sigurnost. Čak su se uključile i neke vlade koje određenim mjerama pokušavaju povećati sigurnost i osigurati sigurnost podataka i sustava.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti