Je li brzina interneta u Hrvatskoj zaista tako mala kako nam se ponekad čini?

Korisnici interneta u Hrvatskoj ponekad imaju osjećaj da su interentske veze kod nas najgore na svijetu. No, stvarno stanje baš i nije tako loše.

Informer | 01.01.2021. / 08:00

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Osim po najpoznatijem tornju na svijetu, sirevima, vinu, modi i bizarnoj činjenici da je kod njih dopušteno vjenčati se s mrtvom osobom, Francuska se ističe po još nečemu – ima najbrži Internet u Europi. U usporedbi s Hrvatskom na gotovo svim poljima, a posebno rukometnom, svjesni smo tko odnosi prevagu, ali nismo, kako se spominje najsporiji i lošiji. 

Kad govorimo o mobilnom internetu on je među najbržima i najboljima u Europi, pogotovo kada promatramo sve tri mreže koje rade u Hrvatskoj. Ne možemo govoriti o tome da je skup. Kada govorimo o fiksnom internetu on je lošiji nego u većini zemalja EU i svijeta što, posebice u ruralnim područjima, još uvijek nisu razvijene mreže nove generacije. Tu još ima dosta prostora za napredak, ističe Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije

S obzirom na pucanje veze, poludnevnoj nemogućnosti služenja internetom i sličnim nedavnim zgodama, u vremenu kada je gotovo sve online, teško se složiti s rečenim, međutim…

Kad govorimo o preopterećenju mreže, ako se nekad desi, tu se događa više nešto lokalno. Najčešće se to događa kada su svi ukućani na nekakvim uređajima, koriste Internet i onda svi mogu vidjeti da koriste slabiju povezanost. U tim slučajevima treba razmisliti možda o povećanju brzine interneta, ako imate kod kuće problema, pojašnjava Ivo Majerski, Odjel informiranja i zaštite korisnika, HAKOM.

Ožujak i travanj pamtimo po zaključavanju gospodarstva, ali i najvećem zabilježenom podatkovnom prometu do sada. Dakle, u drugome tromjesečju, kada smo cijeli travanj imali potpuni lockdown, rast korištenja interneta u mobilnim mrežama dvostruko je bio veći nego u istome razdoblju lani.

Nismo zabilježili nikakve veće probleme, unatoč ogromnom povećanju prometa od 50 posto. Svi smo bili doma, svi smo bili na internetu i to nije dovelo do nikakvih probema. Naše mreže su izdržale, dodaje Majerski.

Nisu se telekomi time okoristili prvenstveno zbog toga što su građanima ponudili, svi telekomi, jednu veliku količinu besplatnog prometa zbog toga što nije bilo turista od kojih inače u tom kvartalu imamo dosta velike prihode i zbog toga što su morali imati značajna ulaganja da bi mogli osigurati kvalitetu mreže i osigurati da ljudi mogu koristiti Internet, pojašnjava Lubura.

Međutim, mreže čak dva operatera jedno vrijeme nisu mogle osigurati uslugu što zbog tehničkih kvarova što zbog problema globalne naravi. Iako su poteškoće ubrzo otklonjene u takvim se slučajevima korisnicima umanjuju računi razmjerno trajanju kvara.

Poznata je zakonska obveza gdje operator mora umanjiti mjesečnu naknadu za svaki kvar dulji od 24 sata. Svi drugi kvarovi koji su kraći oni su u domeni poslovne politike operatora i tu operator sam odlučuje na koji način će se revanširati korisnicima za neugodnosti koje je kvar prouzročio, objašnjava Majerski.

Preopterećenje mreže do sada nam je bilo poznato samo za Novu godinu kada su čestitke u ponoć znale kasniti nekoliko minuta. Od prošloga dočeka do ovoga mnogo se toga promijenilo.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti