Kao što se danas kompanije koriste outsourcingom, odnosno koriste usluge vanjskih dobavljača za obavljanje nekih poslova, dok su same fokusirane na područja svojih ključnih kompetencija, sličnu taktiku koriste i životinje, gljive i biljke. One su visoko specijalizirane i egzistencijalno ovisne o drugim igračima u ekosustavu jer nema potrebe da organizmi sami proizvode energetski skupe genske proizvode, ako postoji mogućnost da ih dobiju iz okoliša putem neke biološke interakcije poput npr. simbioze.
To je u suprotnosti s ekosustavima u prošlosti u kojima su živa bića bila samodostatnija i manje osjetljiva na poremećaje okoliša jer su imala veći genetski alat u odnosu na današnja živa bića. Dakle, današnji su višestanični organizmi u biti genetski bitno jednostavniji od svojih predaka, što im je omogućila eksternalizacija, odnosno outsourcing genskih funkcija.
Na to ukazuje novi rad koji je u znanstvenom časopisu Nature Communications objavio tim hrvatskih znanstvenika s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Instituta Ruđer Bošković (IRB). Njime se dovode u pitanje neke ukorijenjene ideje prema kojima se evoluciju često interpretira kao proces koji stalno povećava složenost organizama tijekom vremena, pokazujući da je zapravo genetsko pojednostavljivanje glavni mehanizam koji stvara biološku raznolikost na Zemlji. Prema konceptu funkcionalnog outsourcinga o kojem govore u radu, svaka genska funkcija koja je na neki način skupa za organizam, postaje potencijalna meta evolucijskog pojednostavljivanja.
Dakle, svi današnji višestanični organizmi, poput životinja, biljaka i gljiva, imaju puno jednostavnije genome u usporedbi s njihovim dalekim precima, što znači da je pojednostavljenje genoma, a ne njihovo usložnjavanje, dominantan evolucijski proces koji oblikuje naše genetske informacije. Ovi rezultati otkrivaju fascinantan paradoks da složeni organizmi, poput ljudi, imaju mnogo manje vrsta gena od svojih dalekih jednostaničnih predaka koji su živjeli prije više milijardi godina.
Kako bi objasnili ovaj genetski paradoks znanstvenici su uveli novo načelo koje se temelji na ideji eksternalizacije (outsourcinga) genskih funkcija. Preslikavanje genoma na ukupnu složenost organizama tijekom evolucijskog vremena slabo je istraženo područje, napominje prof. dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo s IRB-a, koji je zajedno s izv. prof. dr. sc. Mirjanom Domazet-Lošo s FER-a vodio istraživanje. Naš rad pokazuje da višestanični organizmi kontinuirano pojednostavljuju svoje genome. Ovaj paradoksalni nesrazmjer između ukupne složenosti organizama i njihovih genoma objasnili smo pomoću procesa kojeg smo nazvali funkcionalni outsourcing, objašnjava izv. prof. Mirjana Domazet-Lošo.
Taj dominantan evolucijski proces outsourcinga genskih funkcija i danas je dominantan evolucijski trend, objašnjavaju hrvatski znanstvenici jer i u današnjim ekosustavima svi organizmi intenzivno iskorištavaju jedni druge. Možda ova tvrdnja zvuči iznenađujuće, ali upravo je taj stalni ekonomski rat između organizama proizveo nevjerojatnu bioraznolikost kojoj danas svjedočimo, zaključuju istraživači.
Istraživački tim, uz dr. sc. Tomislava Domazet-Lošu s IRB-a i dr. sc. Mirjanu Domazet-Lošo S FER-a, čine Tin Široki te Korina Šimičević s FER-a.
