Što je sljedeće? Uz COVID-19 sad moramo paziti i na veoma zaraznu ptičju gripu

Virus ptičje gripe zabilježen je u susjedstvu pa iz Ministarstva poljoprivrede ne žele ništa prepustiti slučaju.

Martina Čizmić | 30.10.2020. / 15:48

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je upozrenje o pojavi visoko patogene influence (odnosno gripe) ptica u državama članicama EU. Kako pojašnjavaju,  influenca ptica je vrlo zarazna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Od 1. siječnja do 29. listopada 2020. godine potvrđeni su slučajevi visokopatogene influence ptica (VPIP) u uzgojima peradi uzorkovane virusom podtipa H5N8 u Bugarskoj (9 gospodarstava), Poljskoj (32 gospodarstva), Slovačkoj (3 gospodarstva), Češkoj (2 gospodarstva), Njemačkoj (3 gospodarstva), Rumunjskoj (2 gospodarstva), Mađarskoj (273 gospodarstva), Ukrajini (1 gospodarstvo) i Nizozemskoj (1 gospodarstvo). Tijekom 2020. godine VPIP je potvrđena u divljih ptica u Poljskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Bolest se može manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti kao i pogođenoj vrsti. Virusi influence tipa A utvrđeni su u brojnih vrsta ptica i sisavaca, no prirodni domaćin ovih virusa su divlje ptice koje žive uz vodu. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica uzrokuje dva glavna oblika te bolesti, koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, a visokopatogeni oblik kod većine vrsta peradi uzrokuje visoku stopu uginuća.

Bolest može uvelike naštetiti profitabilnosti peradarstva i onemogućiti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje. U slučaju pojave bolesti, podsjećaju iz Ministarstva, usmrćuje se sva perad na zaraženoj farmi i uništavaju se svi proizvodi koji potječu od zaražene peradi.

Kako bi se spriječilo zarazu i eventualno širenje, posjednicima koji drže perad preporuča se onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće; provoditi biosigurnosne mjere u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa) te držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama.

Posjednici koji drže perad dužni su obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu; obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije; a za posjednike peradi s 5 000 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2020. godini (Narodne novine broj 7/20).

Iz Ministarstva posebno podsjećaju na simptome koji mogu ukazivati na influencu ptica poput iznenadnih uginuća bez kliničkih znakova bolesti,  potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun, cijanoza kreste i podbradnjaka, sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu, značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta, živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje) kao i krvarenja krijeste i podbradnjaka.

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti