Astronomi tragaju za izvanzemaljskih artefaktima po čitavom Sunčevom sustavu, evo zašto

Malo tko će danas proturječiti mogućnosti da gotovo sigurno u svemiru postoje izvanzemaljci, odnosno da nismo sami. Svemir je golem i drevan, a naš kutak nije baš tako poseban. Ako se život pojavio ovdje, vjerojatno je nastao i negdje drugdje.

Branimir Vorša | 14.09.2022. / 11:40

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Kad se govori o izvanzemaljskom životu, to je vrlo široka pretpostavka. Jedan primjerak fosiliziranih organizama sličnih arhebakterijama udaljen pet superklastera od nas bio bi sve što je potrebno da se kaže: Da, postoje izvanzemaljci! 

No, s obzirom na to da još ne možemo slati paleontologe u druge glaksije, najbolji način za potragu za izvanzemaljcima je tražiti njihove "tehnopotpise".

Što su izvanzemaljski tehnopotpisi? Iskreno, ne znamo, ali možemo pretpostaviti. Primjerice, kad koristimo radio za komunikaciju, proizvodimo signale koji su vrlo različiti od prirodne vrste energije koju biste dobili od zvijezde. Stoga je razumno pretpostaviti da bi izvanzemaljci učinili istu stvar za svoje komunikacije, tako da uglavnom tražimo radio signale neprirodnog izgleda s fiksnih točaka daleko u svemiru.

Radio senzori ili bilo koji znanstveni pokušaj otkrivanja neljudskih tehnopotpisa može se nazvati Potragom za izvanzemaljskom inteligencijom (engl. Search For Extraterrestrial Intelligence ili SETI). SETI nastojanja vode organizacije poput SETI instituta i Breakthrough Listen. 

Do sada je otkriveno nekoliko sumnjivih signala, ali nijedan, nažalost, nije potvrđen kao izvanzemaljskog porijekla.

To nije iznenađenje jer je svemir golem i drevan. Stvar je u veličini uzorka. Drugim riječima to je slično kao kad bismo čašom vode zagrabili u ocean, očekujući da ćemo tako uhvatiti ribu, što vjerojatno ne bi bio slučaj. Kako se vrijeme provedeno u potrazi povećava, a tehnologija poboljšava, naši izgledi za otkrivanje se povećavaju.

Jesu li izvanzemaljci blizu nas?

Vjerojatno ne, iz istog razloga iz kojeg je Svemir golem i drevan. Da bi se svemir istražio potrebna je nesaglediva količina tehnologije i resursa, koje Zemlja ni čitav Sunčev sustav nemaju.

Naš prvi izazov je definiranje veličine Sunčevog sustava. Neptun kruži oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 30 AJ (astronomskih jedinica, gdje je udaljenost Zemlje od Sunca jednaka 1 AJ). Oortov oblak može se protezati do čak 100.000 AJ od Sunca. Faktor razlike u opsegu pretraživanja iznosi preko 37 milijardi.

Za usporedbu, ako ste dobili zadatak pronaći izvanzemaljca u New Yorku i zaboravili ste pitati grad ili država, faktor razlike između ta dva područja pretraživanja bio bi samo 180.

Sljedeći veliki izazov je tajnost, odnosno poseban slučaj Fermijevog paradoksa - ako su izvanzemaljci tamo negdje vani, zašto se ne jave?

Projekt Galileo

Projekt Galileo, koji su u srpnju 2021. godine osnovali Avi Loeb i Frank Laukien sa Sveučilišta Harvard, prvi je znanstveno-istraživački program za potragu za astro-arheološkim artefaktima blizu Zemlje. Uglavnom koriste izraz Izvanzemaljske tehnološke civilizacije (ETC) umjesto ETI, što je u osnovi ista stvar, ali bez prosuđivanja izvanzemaljske inteligencije prema ljudskim standardima.

Tim Galilea bio je vrlo dosljedan u unošenju racionalnog tona u diskurs oko posjeta izvanzemaljaca. Na primjer, projekt se javno obvezao testirati samo hipoteze "poznate fizike" i analizirati samo nove podatke. Projekt je "agnostičan prema ishodu", što znači da mu je jedini cilj prikupiti i analizirati podatke na pouzdan i ponovljiv način, otvoreno dijeleći i podatke i njihove provjerljive zaključke. Za znanost je to sve normalno i očekivano, ali za svakoga tkoželi znati više o drevnim izvanzemaljcima, Projekt Galileo je dašak svježeg zraka.

 

 

Projekt Galileo ima više eksperimentalnih pravca:

1. Snimanje neidentificiranih zračnih pojava (UAP) u infracrvenom, radijskom i optičkom pojasu i snimanje audio podataka. Tim je dizajnirao, izgradio i postavio vlastitu opremu za promatranje i umjetnu inteligenciju za prikupljanje i tumačenje ovih podataka. Paket instrumenata raspoređen za kalibraciju i testiranje, bit će raspoređen za puni rad u sljedećih nekoliko mjeseci.

2. Susret s budućim međuzvjezdanim objektima (ISO-ovi) koji prolaze kroz Sunčev sustav kao što su Oumuamua i 2I/Borisov, s procijenjenim proračunom projekta od nešto više od milijardu dolara, ili oko jedne četvrtine cijene jednog lansiranja NASA-ine SLS rakete.

3. Prikupljanje fragmenata međuzvjezdanih objekata koji se sudare sa Zemljom, kao što je CNEOS 2014-01-08 koji je udario u obalu Papue Nove Gvineje.

4. Potraga za malim izvanzemaljskim satelitima koji kruže oko Zemlje pomoću zvjezdarnice Vera C. Rubin kada krene s radom 2023. godine. To će zahtijevati razvoj novog naprednog softvera za otkrivanje vrlo malih i brzih objekata, vjerojatno u nepravilnim orbitama. Umjetna inteligencija će također pretraživati ​​podatke sa satelita koje su izradili ljudi u potrazi za obližnjim vanzemaljskim tehnološkim potpisima.

Fokusiranje na fizičke artefakte je nova strategija u SETI-ju, oko koje su Loeb i Laukien optimistični. Artefakte je, ističu, lakše "uhvatiti" od radio signala jer nisu toliko prolazni kao svjetlost ili zvuk. 

Hoće li im to zaista i poći za rukom, tek ćemo vidjeti. Ali će potraga, zasigurno, biti zanimljiva. 

Izvor: Universe Today

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti