Čile kreće u zaštitu posljednje granice ljudskog bića - njegovog uma

Ustavna reforma koja je u tijeku u toj zemlji Latinske Amerike želi ugraditi u ustav pravo na "očuvanje tjelesnog i psihološkog integriteta" građanina.

Hina | 13.05.2021. / 15:48

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Čile bi mogao postati prva država na svijetu koja će zaštitu "neuroprava" ili prava na mozak, ugraditi u svoj ustav da zaštiti ljudski um od manipulacija mogućih razvojem umjetne inteligencije.

Taj prijedlog već je jednoglasno prihvaćen u Senatu, a o njemu raspravlja Zastupnički dom.

Ustavna reforma koja je u tijeku u toj zemlji Latinske Amerike želi ugraditi u ustav pravo na "očuvanje tjelesnog i psihološkog integriteta" građanina tako da nikakav "autoritet ili pojedinac" ne može primjenom novih tehnologija koje djeluju na ljudski mozak "povećati, smanjiti ili remetiti individualni integritet bez pristanka osobe".

Senator Guido Girardi, jedan od promotora tog zakonskog prijedloga, objašnjava da se njime želi zaštititi "posljednja granica" ljudskog bića: njegov um.

Čileanski zakonodavci smatraju da su neurotehnologije sposobne provoditi procese "čitanja" i "upisivanja" u mozak omogućujući time registriranje mentalnih podataka neke osobe te bi u bliskoj budućnosti, mogle mijenjati ih i dodavati nove.

Ako ta tehnologija može čitati (vaše misli) i prije nego što vi postanete svjesni što mislite, ona može upisati u vaš mozak emocije, misli, povijest koja nije vaša i koje vaš mozak neće moći prepoznati kao vaš ili kao "umjetnu kreaciju", ističe senator.

Zbog toga je "važno", napominje Girardi, zakonski urediti to područje za buduću realnost koja bi mogla "ugroziti samu srž ljudskog bića, njegovu autonomiju, slobodu i slobodu izbora".

Alzheimer, Facebook

Na pitanje je li stvarnost već blizu znanstvenoj fantastici, španjolski znanstvenik Rafael Yuste odgovara da su stručnjaci već uspjeli u mozak miševa ugraditi stvari koje oni nisu nikada vidjeli, koje asimiliraju kao vlastite ideje i ugrade u vlastito prirodno ponašanje.

Ako možete ući unutra, u kemijski proces mozga i stimulirati ga ili inhibirati, možete i mijenjati odluke ljudi. To je nešto što već činimo sa životinjama, tvrdi taj znanstvenik sa Sveučilišta Columbia u New Yorku.

Pritom uvjerava u dobrobit razvoja tehnologije te umiruje. Neurotehnologija nas može plašiti ako razmišljamo o distopijskim scenarijima, ali na svaki od njih postoji barem deset scenarija 'dobrotvronih' scenarija.

Kao primjer navodi da će se u bliskoj budućnosti moći liječiti gluhoća implantatima ili sljepoća zahvaljujući već uspješnim ispitivanjima provedenima u laboratoriju na čimpanzama. Moguće je čak i ugraditi stimulatore u mozak koji mogu poboljšati život oboljelih od Parkinsonove, Alzheimerove bolesti ili shizofrenije.

Prije nekoliko tjedana, Neuralink, poduzeće Elona Muska, objavilo je videosnimku majmuna koji igra videoigricu Pong mozgom. Mali je to primjer napretka tehnologije na kojem radi ta tvrtka koja razvija interfejs mozak-računalo, piše portal Infobae.

Slika nije dostupna Musk se pohvalio: Ugradili smo implantat u mozak majmuna i sad on igra videoigre snagom misli

Elon Musk Musk želi bušiti ljudima glave i spajati ih s računalima: "Ovo možda zvuči prilično čudno..."

Američka društvena mreža Facebook "već razvija interfejs mozak-računalo povezan izravno na ekran" koji bi trebao "zamijeniti tipkovnicu".

Za najmanje pet godina na tržištu će se naći uređaj sposoban napisati 100 riječi u minuti s vokabularom od 1000 riječi, kaže Yuste. Ta neurotehnologija "ne samo da će biti sposobna dešifrirati riječi koje vi želite napisati, već možda i druge tipove misli ili mentalnih stanja".

Imajući u vidu ta otkrića, čileanski zakon trebao bi zakonski urediti četiri područja: zaštititi podatke ljudskog uma ili "neuropodatke", postaviti granice neurotehnologiji čitanjem i posebice upisivanjem u mozak, pravično rasporediti pristup tehonologijama te postaviti granice "neuroalgoritmima".

Jer za desetak godina, smatra Rafael Yuste, mogli bi se pojaviti hibridni ljudi, koji imaju povećane kognitivne sposobnosti zahvaljujući neurotehnologiji, s idejama ili znanjima koja su plod algoritama.

Da bi se izbjegle situacije u kojima će postojati ljudi s dvije brzine, s jedne strane ljudi poboljšanih sposobnosti, a s druge oni u koje takva povećanja nisu unesena, mislimo da bi te neurotehnologije morale biti zakonski uređene po načelu univerzalne pravde i u duhu Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Na 27. Iberoameričkom samitu krajem travnja u Andori čileanski predsjednik Sebastian Piñera predložio je državama sudionicama da zajednički zakonski zaštite neuroprava.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti