Dok svi mozgaju kako zaustaviti klimatske promjene, njemački znanstvenik tvrdi: "Čovječanstvo nije spremno štititi prirodu"

Zašto ljudi toliko teško mijenjaju obrazac svojeg ponašanja i kako je to povezano s klimatskim promjenama? Odgovore na ova pitanja nudi jedan od vodećih svjetskih filozofa Peter Sloterdijk u razgovoru za Deutsche Welle.

Branimir Vorša | 23.06.2020. / 13:45

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Promjena je moderan naziv za nešto što se u klasičnoj filozofiji zove postajanje jer sve što jest ne dolazi u stabilnoj, vječnoj formi, već mora postati ono što doista jest, tvrdi njemački filozof Peter Sloterdijk.

Modernizam zapravo ometa procese postojanja i stavlja ga ili barem gura u smjeru koji bolje odgovara ljudskim potrebama, dodaje.

Priroda je samopromjenjiv entitet. Sve što mi možemo napraviti, kako se kaže, jest nastaviti jahati na valu promjena, kaže Sloterdijk.

No čovjek ipak utječe na prirodne procese, a najbolji su primjer toga klimatske promjene i posljedice koje one sa sobom nose.

Ipak, kao vrsti koja živi na Zemlji, čovječanstvo mora napraviti velike promjene u svojem ponašanju kako svojim djelovanjem ne bi nastavilo pridonositi klimatskim promjenama. Sloterdijk ne nudi optimizam kad je o tome riječ.

Ljudska bića nisu spremna zaštiti prirodu u bilo kojem smislu.To je zbog toga što je u čitavoj našoj povijesti kao vrste naše najdublje uvjerenje uvijek bilo da smo mi ti koji bismo trebali biti zaštićeni od strane sila prirode. Mi nismo spremni na tu inverziju. Baš kao što beba ne može nositi svoje roditelje, ljudska bića nisu spremna, ili pak sposobna, nositi prirodu. Čovječanstvo se mora naučiti nositi s tom neizmjernošću, kaže Sloterdijk.

Njemački filozof problem vidi u dubokom uvjerenju čovječanstva da je sve što napravimo vrijedno oprosta. Dodaje da s ekološkog gledišta, čovječanstvo živi u periodu "izgubljene nevinosti".

Bit će tu puno grijeha za oprost, a što prije to shvatimo, izglednije su šanse da ćemo jednog dana razviti obrazac ponašanja za nošenje s novom situacijom, kaže Sloterdijk.

Ipak, baš kao što kaže da je modernizam spriječio čovjeka u postajanju, Sloterdijk vjeruje da se to može promijeniti. Da bi ilustrirao kako to izgleda u društvenom smislu, poslužio se usporedbom s gramatičkim promjenama u jeziku.

Ne možemo promijeniti naš DNK tako što ćemo promijeniti misli, ali možemo promijeniti gramatiku našeg ponašanja. Sve što radimo ima strukturu, slično kao i jezik. Mislim da se još uvijek osjećamo nelagodno na razini leksičkih promjena pa tako sad učimo nove termine, novi rječnik, a s vremenom ćemo naučiti i novu gramatiku, pojašnjava Sloterdijk.

Kao svjež primjer promjene obrasca ponašanja, ili nove gramatike, kako i sam kaže, Sloterdijk navodi koronakrizu u svijetu.

U ponašanju masa tijekom ove krize posebno me impresionirala nevjerojatna poslušnost s kojom su velike populacije na Zapadu i Istoku spremno počele držati se novih pravila opreza i držanja distance. To su već novi elementi jedne drugačije socijalne gramatike, rekao je Sloterdijk.

Izvor: Deutsche Welle

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti