Službena statistika temeljila se na dijagnostičkim testovima uzoraka iz nosa ili grla osobe sa simptomima, dok se testovi na antitijela provode na uzorcima krvi kako bi se utvrdilo tko je bio zaražen.
Otprilike je bilo od 1,5 do pet puta više infekcija u usporedbi s potvrđenim kliničkim slučajevima, priopćio je finski zavod.
Velika razlika u brojkama uglavnom se objašnjava nedovoljnim testiranjem u prvom valu pandemije, rekao je šef zavoda Mika Salminen.
Zavod je u travnju pokrenuo testiranje na antitijela po finskim bolnicama kako bi utvrdio stvarne razmjere pandemije, uključujući i one koji su bili zaraženi, ali bez simptoma.
Salminen kaže da su rezultati pokazali i da je u prvome valu bilo manje mladih zaraženih nego danas.
Zavod je također analizirao komparativne rezultate testova na antitijela iz drugih zemalja te zaključio da su brojke iz Španjolske bile puno veće.
Na vrhuncu proljetne epidemije znatno veći broj slučajeva, čak do deset puta, u Španjolskoj je prošao neopaženo, rekao je Salminen.
