I majmuni u karanteni zbog koronavirusa

Ranija istraživanja pokazala su da se čimpanze mogu zaraziti običnom prehladom, a vjeruje se da je virus ebole u Africi ubio tisuće gorila i čimpanza.

Martina Čizmić | 21.04.2020. / 10:48

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Veliki čovjekoliki majmuni stavljeni su u izolaciju zbog bojazni da bi se mogli zaraziti koronavirusom. U Africi je prekinut "gorila turizam", a utočišta za ostale majmune, poput orangutana, zatvorena su za javnost.

Nema dokaza po kojima bi se čovjekoliki majmuni mogli zaraziti virusom, no postoji bojazan da bi se "naši najbliži rođaci" ipak mogli razboljeti, piše BBC.

Zna se da je od koronavirusa nedavno obolio tigar u zoološkom vrtu u Bronxu, zbog čega su ondje uvedene nove mjere kako bi se zaštitile velike mačke i njihovi njegovatelji.

Dr. Kirsten Gilardi je glavna veterinarka organizacije 'Doktori za gorile" koja se brine o ovim životinjama u šumama Ruande, Ugande i Demokratske Republike Kongo.

Ne znamo jesu li se virusom zarazile planinske gorile. Zasad o tomu nemamo podataka. No s obzirom na to da je ova vrsta velikih majmuna osjetljiva na ljudske patogene, znamo da bi se i među njima mogla razviti bolest respiratornih organa, kaže dr. Gilardi.

Planinske gorile (Gorilla beringei beringei), vrsta velikog majmuna na rubu istrebljenja, živi samo u šumama Ruande, Ugande i Konga. U svim su trima državama registrirani slučajevi zaraze ljudi koronavirusom, zbog čega je ondje trenutačno prekinut popularni "gorila turizam".

Fizičko distanciranje

Rad veterinara i rendžera koji se brinu o divljim gorilama se nastavlja, ali uz dodatne mjere opreza.

Trenutačno pribjegavamo brojnim mjerama opreza, poput fizičkog distanciranja i karantene, u skladu s preporukama o zaštiti čovjekolikih majmuna, kaže dr. Gilardi, profesorica veterine na kalifornijskom sveučilištu u Davisu te dodaje da se i prije izbijanja pandemije od ljudi tražilo da su u svakome trenutku od gorila udaljeni sedam metara.

U skladu s novim preporukama Međunarodne unije za zaštitu prirode (MUZP) minimalna udaljenost od velikih majmuna mora iznositi 10 metara, pri čemu su posjeti ljudi, zbog sigurnosti i zdravlja životinja svedeni na minimum.

Nijedna bolesna osoba ili osoba koja je bila u kontaktu s bolesnim čovjekom u prethodnih 14 dana ne bi se smjela naći blizu gorila.

Uz gubitak staništa i poguban utjecaj lovokradica, prijetnju opstanku velikih majmuna sada predstavlja i virus. Zarazne bolesti odnedavno su na popisu najvećih prijetnja nekim grupama velikih majmuna.

Ebola u Africi ubila tisuće gorila i čimpanza

Ranija istraživanja su pokazala da se čimpanze mogu zaraziti običnom prehladom, a vjeruje se da je virus ebole u Africi ubio tisuće gorila i čimpanza.

Serge Wich, profesor biologije primata na Sveučilištu John Moores u Liverpoolu kaže da su mnoge vlade obustavile "gorila turizam", dok znanstvenici i oni koji brinu o velikim čovjekolikim majmunima poduzimaju odgovarajuće mjere zaštite.

Još ne znamo ima li među njima zaraženih, ni na koji način virus utječe na njihovo zdravlje, a s obzirom na posljedice koje ostavlja na ljudskoj vrsti, postoji rizik koji si ne možemo dopustiti u ovom slučaju. Dakle, moramo poduzeti sve mjere opreza, kaže prof. Wich.

Centar za rehabilitaciju orangutana 'Sepilok' na otoku Borneu, jedno je od brojnih staništa velikih majmuna koja su sada zatvorena za javnost.

Susan Sheward, osnivačica humanitarne organizacije 'Orangutan Appeal UK' kaže da bi covid-19 mogao biti poguban za otprije ugrožene vrste velikih majmuna te da će OAUK poduzeti sve da orangutani ostanu zdravi i sigurni.

Danas postoje četiri vrste velikih čovjekolikih majmuna: gorile (Afrika), bonobo (Afrika), orangutani (Azija) i čimpanze (Afrika).

Godine 1871. Charles Darwin je zaključio da su ljudi evolucijski najsličniji čovjekolikim majmunima. Sekvencioniranje genoma gorila, čimpanzi i bonoboa potvrdilo je te pretpostavke i pružilo nam bolji uvid u povezanost s bliskim vrstama.

Čimpanze i bonoboi su naši najbliži živući rođaci s kojima dijelimo oko 99 posto DNK. Iza njih su gorile s kojima se naš DNK poklapa oko 98 posto.

(Hina)

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti