Kako upozoriti ljude na opasnosti koje COVID-19 nosi? Čini se da komunikacijski stil igra veliku ulogu u tome

Psihološka udaljenost možda igra ključnu ulogu u prihvaćanju znanstvenih preporuka, otkriva nova američka studija.

Branimir Vorša | 09.02.2021. / 14:35

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Novo znanstveno istraživanje ukazuje na to da agresivne poruke koje dolaze od komunikatora znanosti mogu povećati svijest o prijetnji koju pandemija COVID-19 predstavlja te povećati prihvaćanje mjera namijenjenih sprječavanju širenja smrtonosnog virusa.

Ista studija ipak sugerira i da takve poruke mogu biti pogrešno shvaćene kod onih pojedinaca koji se osjećaju psihološki udaljenima od komunikatora.

Naši interesi o toj temi proizlaze iz promatranja javnih diskusija koje su, iako se doimaju kao rasprave o prirodnim i objektivnim problemima, poput prevencije pandemije COVID-19, sve više postale ratoborne i neprijateljski raspoložene posljednjih godina, ističu autori studije Haoran Chu, Shupei Yuan i Sixiao Liu.

Jedan od istaknutijih primjera je termin COVIDiot, koji je korišten kao napad na ljude koji ne slijede javnozdravstvene mjere prevencije COVID-19. Nas je stoga zanimalo hoće li korištenje takvog agresivnog komunikacijskog stila utjecati na to da ljudi prihvate znanstvene preporuke vezane za COVID-19, ističu autori studije.

Povrh toga, bili smo zainteresirani i za to jesu li efekti komunikacijskih stilova na bilo koji način povezani s odnosom između komunikatora i publike, pojašnjavaju autori studije.

U studiji su sudjelovala 464 studenta, od kojih se tražilo da pročitaju pismo liječnika koji je opisan, ili kao da je iz lokalne bolnice, ili iz bolnice koja se nalazi u drugoj saveznoj državi. Pismo je pisano na dva načina, neutralnim i agresivnim stilom.

Primjer rečenice u agresivnom tipu pisma izgledao je ovako: Ako bilo tko čuje od članova obitelji ili prijatelja koji i dalje misle da ovo nije ništa strašno ili da su mjere u SAD-u prestroge, znajte da su ti ljudi slijepi ili jednostavno GLUPI.

Nakon čitanja pisma sudionici studije odgovarali su na čitav niz pitanja o tome kako su doživjeli liječnika i kakva im je percepcija o pandemiji COVID-19 .

Većina sudionika studije agresivno pismo liječnika doživjela je kao neprimjereno za njegovu profesiju, u usporedbi s neutralnim pismom. Takvo doživljavanje kršenja normi povezano je sa smanjenom dopadljivosti liječnika među sudionicima koji su smatrali da je liječnik drugačiji od njih i koji su vjerovali da taj liječnik ne razmišlja na isti način kao i oni.

Rezultati sugeriraju da "biti agresivan prema ljudima koji nisu voljni slijediti znanstvene preporuke korištenjem termina poput COVIDiot može imati i suprotan učinak, posebice kod publike koja komunikatora doživljava kao nekog tko im je dalek", kažu autori studije.

Stoga savjetujemo komunikatorima da koriste objektivniji i manje emocionalan/neprijateljski jezik kad se obraćaju nepoznatoj publici, poručuju autori studije.

S druge strane, kod publike koja se osjećala psihološki bliska s liječnikom ili ga poznaju, što je u pismu korišten agresivniji rječnik, to su ti sudionici COVID-19 shvaćali kao ozbiljniji rizik.

U studiji je otkriveno i da je agresivan komunikacijski stil povezan s jačom potporom sigurnosnim mjerama protiv COVID-19, poput socijalnog distanciranja, ostanka kod kuće te zatvaranja tvrtki koje se bave neesencijalnim poslovima.

Ipak, sami autori studije upozoravaju da njihove rezultate treba tumačiti oprezno kad ih se generalizira, jer su u studiji sudjelovali studenti iz svega tri američke savezne države (Illinois, New York i Teksas).

Isto tako, kad je riječ o agresivnom stilu komunikacije, iako ona u određenim uvjetima može dati pozitivan ishod, može dovesti i do daljnje polarizacije i politizacije javnog mišljenja. Stoga autori studije radi i na proučavanju dugoročnog učinka agresivne znanstvene komunikacije.

Izvor: Psypost

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti