Konferencija IT Biz Expo 2017: Kako dovesti hrvatski IT u svjetski vrh

"ICT je ljepilo cijelog gospodarstva. Ali imamo situaciju da trvrtke rastu, a nemaju ljude da ih zaposle", upozorila je predsjednica CISEX-a, Tajana Barančić na IT Biz Expo 2017

Zimo Zimo | 19.05.2017. / 07:47

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

IT Biz Expo 2017, poslovni sajam hrvatske IT industrije u organizaciji portala IT Biz Crunch i medijske kuće VIDI, privukao je oko 300-tinjak posjetitelja, vrhunskih hrvatskih C-level tech managera i drugih IT stručnjaka te znanstvenika i inovatora.

Možda najviše pažnje na sajmu privukli su IT Biz Expo forumi na kojima se oko 6 vrlo zanimljivih tema okupilo dvadesetak zanimljivih panelista.

Tajana Barančić: Tokaru nužno treba IT-ovac, ali IT-ovcu nužno ne treba tokar

Jedan od ključnih foruma obradio je u posljednje vrijeme vrlo atraktivnu temu Industrija 4.0 oko koje su okupljeni vrlo zanimljivi panelisti: Tajana Barančić, predsjednica udruge CISEX, Sergio Galošić, CEO Klimaopreme, Darko Gebaei, CTO Agrivija i mladi karlovački inovator Albert Gajšak, tvorac Makerbuina.

Rasprava je dotakla mnoga pitanja vezana uz industriju 4.0, pa su panelisti između ostaloga ukazali na zabrinjavajuće trendove u Hrvatskoj, uključujući uvođenje robotike u svijetu i kod nas, probleme s iseljavanjem i manjkom STEM zaposlenih.

Tajana Barančić, predsjednica udruge CISEX izjavila je da je ICT ljepilo cijelog gospodarstva. Tokaru nužno treba IT-ovac, ali IT-ovcu nužno ne treba tokar.

"U Cisexu smo procijenili da je 7 tisuća IT-jevaca otišlo iz Hrvatske (u zadnje dvije godine). U tom svjetlu govorimo o industriji 4.0, pa imamo situaciju da tvrtke rastu mno, a nemaju ljude da ih zaposle".

Darko Gebaei, CTO Agrivija ukazao je na primjer Rumunjske koja je 2001. godine ukinula stopu poreza na dobit u IT-u i omogućila zapošljavanje više stručnjaka te smanjila odljev u inozemstvo.

"Nama je problem jer trebamo zaposliti mlade stručnjake, a oni trebaju starije mentore koje je problem zadržati", kaže Gebaei.

Albert Gajšak: Najbolji učenici idu u matematičke gimnazije, pa obične gimnazije, pa tek onda tehničke škole

Kako bi se Hrvatska mogla priključiti "vlaku" industrije 4.0 potrebno je izvesti i reforme školstva. Stoga nam je bila jako zanimljiva izjava mladog karlovačkog inovatora Alberta Gajšaka koji je rekao: "Išao sam u matematičku gimnaziju, činjenica je da najbolji učenici idu u matematičke gimnazije, pa obične gimnazije, pa tek onda tehničke škole.  Radi se o tome da su u takvim školama standardi niži unatoč programu ili satnici koja je s matematikom i fizikom slična kao u gimnazijskom programu. Moj otac koji radi u tehničkoj školi savjetovao me da idem u gimnaziju".

Frane Miloš: Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu

Forum Svemir 2.0 s punim naslovom "Lov na egzotične čestice i utrka na Mjesec kao poslovne prilike za Hrvatsku", moderiran od strane Saše Cecija, okupio je dr.sc. Ivicu Puljka (FESB), Miroslava Ambruš-Kiša Maka (Team Synergy Moon), Gorana Nikolaševića (World Space Week Association) i Frane Miloša (Amphinicy Technologies). Oni su ukazali kako je činjenica što Hrvatska nije članica ESA-e i CERN-a problem koji se proteže mnogo dalje od znanstvenih istraživanja, jer stvara velike prepreke industriji koja se veže (ili bi se mogla vezati) uz ta područja, te nam onemogućuje korištenje europskog novca iz budžeta većeg od milijarde dolara.

Frane Miloš navodi kako je zbog činjenice da Hrvatska nije pravno vezana uz ESA-u njegova tvrtka morala otvoriti ured u Luksemburgu.

"Ured u Luksemburgu imamo radi ESA-e. Ne možete staviti svoje ime na ponudu nego luksemburšku firmu koja proizvodi softver za satelitsku industriju".

Dr.sc. Ivica Puljak navodi kako bi Hrvatska mogla postati članica CERN-a za samo 6 mjeseci, no naša politika do sada nije imala dovoljno ambicije i hrabrosti da napravi taj korak.

Slično govori Goran Nikolašević u vezi stupanja Hrvatske u pregovore za ulazak u Europsku svemirsku agenciju.

"ESA je zapravo prva pokrenula pitanje Hrvatske, a ne mi. Ja sam imao priliku vidjeti draft, predložak ugovora između Hrvatske i ESA-e. Jedino što preostaje je da to netko potpiše“, navodi Nikolašević.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti