Shvaćaju li mladi koliko je bitno zaštititi svoju privatnosti i osobne podatke?

Mladi u Hrvatskoj poprilično su neoprezni kada su u pitanju njihovi osobni podaci - bez problema objavljuju fotografije uvjerenja o položenom vozačkom ispitu, fotografije novih osobnih iskaznica i sl. Ovim člankom želimo ukazati na problem nedovoljne educiranosti i svjesnosti mladih o osobnim podacima.

Martina Čizmić | 23.09.2017. / 14:36

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Društvene mreže omogućile su ljudima diljem svijeta da u samo nekoliko klikova sa svim svojim prijateljima i kontaktima podijele sve ono dobro i loše što im se događa. No, čini se kako je ta lakoća dijeljenja sadržaja i informacija utjecala i na nemaran odnos prema privatnosti. Gotovo kao da im pojam privatnosti i privatnih informacija uopće nije poznat.

I dok dijeljenje informacija poput fotografija ručka ili činjenice da su sami kod kuće, još uvijek nisu toliko opasne, sve se češće događa da mladi, pogotovo srednjoškolci, dijele svoje osobne podatke po društvenim mrežama, a da ne razmišljaju kako time njihovi osobnih podaci postaju dostupni svima.

Naime, sve se češće događa da, prvenstveno tinejdžeri, na društvenim mrežama objavljuju fotografije svojih osobnih dokumenata (osobne iskaznice, vozačke dozvole, indexa) na kojima se vide svi njihovi podaci - od imena i prezimena, adrese, datuma rođenja preko OIB-a i imena roditelja. To su podaci koje bilo tko može iskoristiti u kriminalne svrhe i tako im ukrasti identitet, a da toga nisu ni svjesni.

Veoma je popularno objavljivanje Uvjerenja o položenom vozačkom ispitu, koje sadrži pregršt osobnih informacija. Objava takve isprave u obliku javne objave, dostupne svima i putem obične internetske tražilice ozbiljno ugrožava njihovu privatnost i identitet. No, jedno guglanje ili pretraga na društvenim mrežama dovoljno je kako bi se otkrio čitav niz Uvjerenja, osobnih iskaznica, dozvola pa čak i putovnica koje njihovi vlasnici ponosno objavljuju cijelom svijetu ne razmišljajući pri tome o privatnosti, zaštiti osobnih podataka ili činjenici da su tako izloženi krađi identiteta.

"Bilo da se podatak iščita iz HAK-ove potvrde na Facebook-u ili putem javnih registara koji su puni naših osobnih podataka, fizičke i pravne osobe izložene su kao potencijalne mete i žrtve svima na internetu, ali i u stvarnom životu (netko te pričeka na vratima dok se vraćaš s posla) te mogu ostati bez prava na ne samo virtualni identitet, već i osobni identitet", upozorava naš čitatelj Tomislav Novak, student na varaždinskom FOI-u koji nam je i skrenuo pozornost na ovaj sve rašireniji trend.

Iako nam je pojasnio na koje sve načine je moguće iskoristiti dostupne osobne podatke i tako nekome u samo nekoliko minuta ukrasti identitet i uzrokovati pregršt problema, nećemo ih objaviti. Želimo ukazati na problem nedovoljne educiranosti i svjesnosti mladih o osobnim podacima, a ne napraviti kratki vodič kako nekome ukrasti identitet.

Krađe identiteta u porastu

No, da se identiteti kradu, pokazuju i podaci Agencije za zaštitu osobnih podataka. Prema njihovim podacima, samo tijekom 2017. godine, Agencija je zaprimila 37 zahtjeva za zaštitu prava vezanih uz krađu identiteta, od čega se samo nekoliko slučajeva odnosilo na krađu identiteta mlađih osoba.

"Kada govorimo o najčešćim slučajevima krađe identiteta koje je Agencija rješavala valja spomenuti slučajeve zlouporabe osobnih podataka u kojima su korišteni tuđi osobni podaci kod zasnivanja pretplatničkih odnosa (korištenjem tuđe osobne iskaznice, krivotvorenjem osobnih dokumenata) odnosno sklapanja ugovora o pružanju usluga iz kojih proizlaze ugovorne obveze tj. financijska potraživanja na ime drugih osoba. Građani za zlouporabu najčešće saznaju kada je pokrenut ovršni postupak ili u slučajevima naplate potraživanja od strane agencija za naplatu potraživanja. Česti su slučajevi kada je na ime jedne osobe sklopljeno više pretplatničkih ugovora kod jednog ili više teleoperatera u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Navedeni slučajevi najčešće su povezani s korištenjem novih tehnologija, prvenstveno interneta, koje omogućuju brži i lakši način ugovaranja usluga (tzv. ugovori na daljinu, bilo da se radi o sklapanju ugovora putem web shop-a ili putem prodajnog kanala telesales/telefonskim putem). Takvi načini sklapanja ugovora, predstavljaju opasnost od moguće zlouporabe osobnih podataka (krađe identiteta) jer potencijalni korisnici usluga ovakvim načinom ugovaranja ne dolaze u izravan kontakt s pružateljima usluga (operatorima) pa se identitet osoba koje zatraže takvu uslugu ne može izravno i nedvojbeno utvrditi", ističe ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Anto Rajkovača.

Ono što zabrinjava je da se broj slučajeva zlouporabe osobnih podataka iz godine u godinu povećava. Tako je krajem 2014. godine zaprimljeno samo nekoliko zahtjeva za zaštitu prava, da bi tijekom 2015. i 2016. godine bilo podneseno više od 80 takvih zahtjeva, iako, ističu u Agenciji, procjenjuje se da je broj stvarnih slučajeva u praksi znatno veći.

Što napraviti kad do krađe identiteta dođe?

Građani najčešće za krađu identiteta saznaju slučajno, kad im počnu stizati “čudni” računi za usluge koje nikad nisu zatražili ili kad pokušaju ostvariti neko svoje pravo pa otkriju da na njega nemaju pravo je ga je netko već iskoristio. Tada se nađu u situaciji da ne znaju što i kako dalje.

"Sve građane koji sumnjaju u moguću povredu prava na zaštitu osobnih podataka pozivamo da se obrate Agenciji sa zahtjevom za zaštitu prava te da u svrhu daljnjeg postupanja dostave svu relevantnu dokumentaciju s kojom raspolažu, osobito sklopljene ugovore te druge dokaze koji upućuju na zlouporabu njihovih osobnih podataka. Osim toga i dalje smatramo da je u svrhu sprječavanja ovakvih slučajeva i nanošenja štete građanima potrebno preventivno djelovanje i sinergija svih nadležnih tijela koja omogućavaju poduzimanje nužnih radnji kako bi se ubuduće spriječio ili barem smanjio broj počinjenih kaznenih djela nedozvoljene uporabe osobnih podataka kao i drugih kaznenih djela", poručuje ravnatelj Rajkovača.

Kako paziti na osobne podatke, evo korisnih savjeta:

Dakle, kako biste spriječili krađu osobnih podataka i identiteta, treba prije svega voditi računa o tome gdje ih i kome dajte.

"Građanima savjetujemo da ne dijele olako svoje osobne podatke i osobne podatke drugih osoba ako za to nemaju pristanak te da ne bacaju u koš za smeće račune, ispise, prijepise i slične papire na kojima se nalaze osobni podaci. Isto tako osobito apeliramo na građane da odgovorno i savjesno raspolažu svojim osobnim podacima, da podatke ne dostavljaju nepoznatim osobama, a poseban oprez nužan je prilikom korištenja usluga informacijskog društva, upozoravaju iz Agencije.

Ističu kako zaštita osobnih podataka, prije svega, počinje od samog građanina koji može i mora djelovati preventivno u cilju osiguranja zaštite svojih osobnih podataka. Treba imati na umu da ono što je jednom objavljeno na internetu tamo ostaje zauvijek.

"Objavljeno na internetu ne može uživati apsolutnu privatnost i sigurnost upravo iz razloga jer u virtualnom svijetu postoje brojne opasnosti kao što su lažna predstavljanja, krađa identiteta i slično kojima dolazi do zloupotrebe osobnih podataka i narušavanja privatnosti. Osobnim fotografijama za koje ne bismo željeli da ih vidi naš šef, kolega, susjed ili znanac, čak ni kad su zaštićene nije mjesto na društvenim mrežama. Nužno je voditi računa o opsegu objavljenih podataka, krugu osoba koji vidi navedene osobne podatke, šiframa pomoću kojih se ulazi u korisničke račune i koje štite identitet korisnika navedenih računa i naposljetku vrsti osobnih podataka koji se objavljuju. S obzirom na to da živimo u tzv. otvorenom društvu, sve su veće mogućnosti da samo mali neoprez osobe može dovesti do situacije u kojoj se mogu dogoditi povrede privatnosti, odnosno povrede odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka i drugih propisa. Stoga je vrlo važno u svim situacijama odgovorno se odnositi prema svojim osobnim podacima, upozoravaju iz Agencije te dodaju: Svaki pojedinac trebao bi s primjerenim oprezom postupati sa svojim osobnim podacima upravo u kritičnim situacijama gdje daje ili dostavlja svoje osobne podatke posebice one povezane s njegovom financijskom identifikacijom (npr. bankovni i kreditni identifikatori kao brojevi računa, kartica, kontrolne znamenke za autorizaciju i dr.). Upravo takvim odmjerenim i odgovornim ponašanjem građana i voditelja zbirki osobnih podataka moguće je umanjiti rizike od potencijalnih zlouporaba a također i spriječiti svako preširoko ili neovlašteno prikupljanje osobnih podataka a time i potencijalno neovlašteno korištenje istih".

Savjet za tinejdžere

A posebnu poruku imaju i za tinejdžere s početka priče.

Mladima savjetujemo da na internetu i društvenim mrežama ne objavljuju osobne dokumente, potvrde i uvjerenja na kojima se nalaze osobni podaci, jer takvim postupanjem stvaraju nesigurno mjesto u virtualnom i stvarnom životu!, poručuju iz Agencije.

Ako niste sigurni što sve spada u privatne podatke i kako se dodatno zaštititi, Agencija za zaštitu osobnih podataka redovito provodi niz preventivno-edukativnih aktivnosti kojima je cilj podizanje svijesti o važnosti zaštite osobnih podataka, a posebna briga usmjerena je na najranjiviju skupinu društva koji čine djeca i mladi. Promotivni i edukativni sadržaji dostupni su na web stranicama Agencije na kojima se nalazi i edukativni film „Tko se to šali s mojim podacima?“ u kojem su obrađeni najaktualniji slučajevi koje je rješavala Agencija - od lažnog sklapanja pretplatničkih ugovora, do lažnih profila na društvenim mrežama.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti