Utočište Hrabrih Online postaje trajno mjesto za borbu protiv cyber-bullyinga

Podaci s platforme UHO pokazuju kako su najčešći oblici nasilja među djecom mlađe dobi isključivanje iz grupa za dopisivanje te vrijeđanje i omalovažavanje u različitim grupama.

Martina Čizmić | 11.08.2020. / 13:44

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Cyberbullying ili zlostavljanje na internetu postalo je još izraženiji problem tijekom pandemije koronavirusa, kad se gotovo sav društveni život preselio u digitalni svijet.

Da je cyberbullying široko raširen, govore i podaci prve digitalne platforme u Hrvatskoj za borbu protiv cyberbullyinga, UHO - Utočište Hrabrih Online, na kojoj je od pokretanja u listopadu prošle godine do danas zaprimljeno više od 900 upita za pomoć od žrtava elektroničkog nasilja, djece i mladih u dobi od 11 do 22 godine.

Platforma UHO dio je projekta (O)siguran online Wiener osiguranja VIG, koji je započeo još 2017. godine te se s godinama razvijao i prilagođavao potrebama onih kojima je prvenstveno namijenjen – djeci i mladima, ali i roditeljima. Ono što platformu UHO čini jedinstvenom jest činjenica da je okupila ključne dionike koji na ravnopravan, otvoren i stručan način mogu razgovarati s djecom i mladima o opasnostima nasilja na internetu, osigurati da ih djeca čuju te da prepoznaju, prijave ili potraže savjete vezane uz cyberbulling.

Slika nije dostupna Popularna influencerica upozorava: O cyberbullyingu ne smijemo šutjeti! Zlostavljači ni ne znaju koliko štete mogu uzrokovati

To su, prije svega, oni kojima djeca ponajviše vjeruju - popularni influenceri i Youtuberi koji su sudjelovali u dvije faze kampanje. Tako su Bernardo Brezni, Dennis Domian, Maša Zibar, Veronika Rosandić, Ema Luketin, Magic Leon, Nika Turković i PvtMole (Neno) uz stručnu pomoć Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) te Hrabrog telefona pomagali djeci i mladima riješiti njihove probleme u virtualnom svijetu - od kibernetičkog uhođenja, objavljivanja snimaka nasilja putem društvenih mreža, mamljenja djece radi seksualnih potreba, lažnih profila na društvenim mrežama, sextinga i ostalih opasnosti na mreži.

Svi ovi pojmovi odnose se na oblike elektroničkog nasilja s kojima, nažalost, ni roditelji djece nisu upoznati. Naime, istraživanje pokazuje kako čak dvije trećine roditelja tvrdi da se djeca bolje služe tehnologijom od njih samih. Alarmantan je i podatak da se djeca, puno češće nego su toga roditelji svjesni, dopisuju na internetu s nepoznatim osobama te čak i nalaze s njima uživo, pri čemu na takve sastanke najčešće odlaze sami, nesvjesni opasnosti takvih susreta.

Podaci s platforme UHO pokazuju kako su najčešći oblici nasilja među djecom mlađe dobi isključivanje iz grupa za dopisivanje te vrijeđanje i omalovažavanje u različitim grupama. Starije generacije najčešće se suočavaju sa sekstingom i njime povezanim ucjenama, te prijetnjama i posljedicama slanja intimnih fotografija osobama suprotnoga spola. Najviše je upita pristiglo od djece u dobi od 12 do 14 godina, a 75 posto poruka poslale su osobe ženskog spola.

Novi mobilni trendovi Internetom se širi opasan izazov, djeca riskiraju ozbiljne ozljede: "I moji su prijatelji to radili i jako su se udarili"

Elektroničko nasilje na neki se način nadovezuje na nasilje u fizičkom svijetu jer se često nasilje među vršnjacima nastavlja i širi iz školskih hodnika i dvorišta na društvene mreže. Samim time krug promatrača, odnosno vršnjaka koji gledaju to nasilje, mnogo je veći nego kod fizičkog nasilja te je njihova uloga aktivnija. Naime, dok promatrači 'samo' gledaju nasilje, u slučaju elektroničkog nasilja oni ga dijele (sheraju) te podržavaju (lajkaju), ističe Hrpka. Tako broj promatrača u nekoliko minuta može doseći i nekoliko stotina pa i tisuća osoba, što je puno više nego kod fizičkog nasilja gdje nasilje vidi „samo“ nekoliko djece oko žrtve te je osjećaj srama još i veći. Dodatno, nasilje se dijeljenjem i lajkanjem odvija online 24 sata dnevno. Čak i kad je žrtva kod kuće, ne može se od njega sakriti niti pobjeći te ono zapravo nikada ne prestaje, istaknula je prof. psihologije i predsjednica udruge Hrabri telefon, Hana Hrpka.

Zbog svih navedenih razloga te kako bi osigurali održivost projekta, Wiener osiguranje odlučilo je platformu donirati Društvu za komunikacijsku i medijsku kulturu, čiji su cilj i svrha poboljšanje medijske i komunikacijske kulture građana. 

Djecu je važno odmalena medijski odgajati, učiti ih pravilima ponašanja na internetu, ali i kako da zaštite svoju privatnost,
a time i same sebe u virtualnom svijetu. Roditelji tu imaju ključnu ulogu te je jedan od načina kako ih osvijestiti o elektroničkom nasilju, njegovim vrstama i načinima prepoznavanja, svakako i platforma Utočište Hrabrih Online. Iz tog ćemo razloga platformu i dalje nastaviti razvijati te biti dostupni svima kojima je potrebna pomoć i savjet kad je u pitanju nasilje u virtualnom svijetu, koje može ostaviti i veće posljedice od onog fizičkog,
istaknula je na kraju doc. dr. sc. Lana Ciboci, potpredsjednica DKMK-a.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti