Vujčić o kriptovalutama: ECB je otvorio mogućnost izdavanja digitalnog novca pod okriljem centralnih banaka

Osamdeset posto centralnih banaka istražuju takve valute, a polovica već eksperimentira s njima. CBDC su digitalni ekvivalent gotovine i ako se materijalizira, to će biti pravi pomak u monetarnom svijetu, istaknuo je Vujčić.

Martina Čizmić | 07.12.2020. / 13:46

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Gostujući na konferenciji Shfit Money, koja se ovih dana održava u Zagrebu, guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, dao je zanimljiv pregled digitalnih izazova s kojima se bankarski (i financijski) sektor susreću u svjetlu novih tehnologija i financijskih alata. 

Istaknuo je kako se centralne banke, ali i regulatori često nalaze u nezahvalnom položaju u kojem s jedne strane moraju održavati stabilnost financijskog sustava neke zemlje te istovremeno biti otvoreni za nove tehnologije i inovacije u financijskom sektoru. 

Kako je rekao, upravo je jedan od glavnih izazova bankama digitalizacija, koja je prijetnja ali i prilika za banke. Moderna tehnologija bankama omogućuje da sve više usluga nude virtualno, ali i prijeti sigurnosti banaka i financijskog sustava. 

Govorilo se kako će telekomi preuzeti bankarski sektor jer su veliki i mogu ponuditi digitalne alate. Ali to se nije dogodilo. Isto se govorilo i za tehnološke tvrtke, no ni to se nije dogodilo. Ono što se u međuvremenu dogodilo je da su banke naučile da moraju biti spremne brzo reagirati na promjene, ako žele držati korak s novom tehnologijom i mogućnostima koje ona nudi, istaknuo je Vujčić. 

Pojasnio je kako su fintech tvrtke svojevrsni izazivači banak, ali ne u svim područjima. Banke još uvijek čvrsto drže dva glavna područja - depozite i kredite, dok su fintech tvrtke pokrenule promjene u sustavu plaćanja.

Nude nove i lakše sustave, čak i nove arhitekture. Dodatno je 2019. poseban izazov predstavljala Facebookova najava Libre, kriptovalute koje je trebala omogućiti milijardama da prenose novac diljem svijeta. To je s regulatornog stajališta bio velik poziv na buđenje. Da se realizirao, Librino bi pojavljivanje izazvalo tradicionalne arhitekture bankarstva, ali i ulogu nadzornih organa. No bilo je uključeno previše rizika jer je to podrazumijevalo stvaranje multinacionalne privatne kompanije koja bi bila kvazibanka, objasnio je Vujčić. 

To ne znači da kriptovalute poput Libre neće u budućnosti promijeniti način na koji financijski sektor u svijetu funkcionira. 

No Vujčić ističe kako je novac javno dobro i glavna je uloga regulatora i centralnih banaka zaštititi to javno dobro, osigurati njegovu stabilnost, ali i omogućiti građanima da koriste to javno dobro. 

Kriptovalute su prvi izazivači monetarne arhitekture kakvu poznajemo. One su ponudile novu arhitekturu, decentralizaciju sustava. No 10 godina kasnije i dalje čekamo da ispune svoje obećanje i postanu "novi novac". Ne vidim kako bi se to moglo nazvati novcem, jer njihova vrijednost fluktuira, a primjena je relativno spora - ne vidim kako bi to moglo biti učinkovito za plaćanje. U svjetlu kompleksnih bankarskih pravila i gdje je stabilnost nužna, ovo je samo spekulativna investicija, objasnio je svoje stajalište prema kriptovalutama Vujčić, ali to ne znači i da ih je u potpunosti otpisao.  

Osvrnuo se i na "stable coins" odnosno "stabilne kriptovalute" koje su vezane uz stabilne klasične valute kao što su dolar ili euro. 

Oni su se pojavili kako bi se nadišla volatilnost kriptovaluta. Razvijeni su na temeljima kriptovaluta kako bi se minimalizirale fluktuacije. Imaju hibridnu arhitekturu koja ima karakteristike kriptovaluta i klasičnih valuta. Tek nakon objave projekta Libra, stable coins privukli su pozornost klasičnih banaka, rekao je Vujčić.

Upravo su stabilne kriptovalute nešto što bi se moglo pojaviti u financijskim sustavima diljem svijeta i to u obliku CBDC-a odnosno digitalne valute koju izdaje centralna banka. Svojevrsne "e-kune" ili "e-euri" nadopunjavali bi već postojeći gotovinski i promet digitalnim novcem. 

80% centralnih banaka istražuju takve valute, a polovica već eksperimentira s njima. CBDC su digitalni ekvivalent gotovine i ako se materijalizira, to će biti pravi pomak u monetarnom svijetu jer bi njihovo izdavanje imalo i nacionalne i međunarodne odjeke. Gotovina je dosad bila backup ako digitalni novac podbaci. No kako se gotovina više ne koristi u toj mjeri, treba ju zamijeniti. Pred nekoliko  mjeseci Europska centralna banka objavila je rad o digitalnom novcu u Europi i otvorila mogućnost stvaranja CBDC-a, kao trećeg oblika novca, pojasnio je Vujčić, ali i dodao kako je izdavanje CBDC-a lakše reći nego učiniti. 

Pa što onda čeka fintech u budućnosti i hoćemo li uskoro imati i koristiti kriptovalute koje će izdavati banke, centralne banke ili države?

Iz perspektive centralne banke, nastavit ćemo raditi na onome što smo radili i dosad - održavanju stabilnosti monetarnog sustava u Hrvatskoj, rekao je Vujčić i naveo kako je HNB već napravio velike korake u modernizaciji svojih sustava uvođenjem opcije instant plaćanja koji građanima omogućuje da u stvarnom vremenu prebacuju novac s jednog računa na drugi. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti