Održana Konferencija o Nacionalnom inovacijskom sustavu

Puno veća ulaganja u inovacije i tehnologiju jedan su od vladinih planova za gospodarski oporavak od pandemije, a bez inovacija nema ni hrvatskog prelaska na gospodarstvo s više tehnologije i izvoznih proizvoda visoke vrijednosti.

Dalibor Špadina | 29.09.2020. / 07:59

Galerija

To je bila i tema velike konferencije o Nacionalnom inovacijskom sustavu - pokazalo se da imamo i pametne znanstvenike i poduzetnike s dobrim idejama.

Sve od ormara do svake pločice, sve je napravljeno i razvijeno u Hrvatskoj. Uređaj koji detektira i mjeri brzinu jednotračnim vlakovima danas kupuju Japanci, Kinezi, Amerikanci a razvili su ga inženjeri male, ali inovativne zagrebačke tvrtke.

Visokotehnološki proizvod prodali su državama koje su simbol visoke tehnologije. Nisu dizajnerske cipele, ali jedan stoji oko 20 tisuća eura.

Put od ideje do proizvoda trajao je dugih deset godina, ali uspjeh je povećao tvrtku s tridesetak na više od 150 zaposlenih, visokoobrazovanih inovatora.

Svi smo mi studirali na hrvatskim fakultetima. Ja sam se elektrotehničkog fakulteta, imate sa strojarskog fakulteta, kazao je Zvonimir Viduka.

Hrvatska 33. od 38 zemalja

Od Nikole Tesle i izuma gromobrana i izmjenične struje, Hrvatska je imala niz svjetski poznatih izuma od penkale, padobrana, torpeda, sumameda, no danas je pala na niske grane. Hrvatska je tek 33. od 38 zemalja koje se natječu po broju inovacija u Europi.

Kako bi se stanje popravilo, poduzetnicima pomažu znanstvenici. Njih petnaestak s Instituta Ruđer Bošković za domaću tvrtku koja proizvodi solarne panele istražuje kako povećati količinu struje koju jedan panel može proizvesti od prikupljene sunčeve energije.

Ova se grupa solarnim ćelijama bavi već 30 godina, a kad pogledate, tvrtka od 100-200 ljudi ne može sad imati grupu od 20 ljudi koji se bave samo razvojem, poručuje Davor Gracin s Instituta.

Problem je što i ovakvo znanstveno istraživanje stoji između 10 i 20 milijuna kuna. No ako bude ideja i projekata, novca će biti iz europskih fondova, najavio je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić s konferencije o Nacionalnom inovacijskom sustavu.

Novi operativni program dobrim će se dijelom usmjeriti u tom smjeru. Europa želi biti niskougljično gospodarstvo, poručio je Ćorić.

Članovi znanstvenog tima s Ruđera optimistični su da će zaista pronaći rješenje za bolje solarne panele. S druge strane, inovatori željezničkog prometa hvale domaće znanstvenike, ali žele brži i direktniji kontakt s hrvatskim fakultetima i institutima kada im treba znanost za razvoj novih proizvoda.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti