Jesmo li uvelike podcijenili pravi broj ljudi na svijetu?

Zemlja možda ima više stanovnika nego što to prikazuju službeni podaci Ujedinjenih naroda, sugerira najnovije istraživanje.

Branimir Vorša | 20.03.2025. / 08:00

Ilustracija svjetske populacije
Ilustracija svjetske populacije (Foto: Getty Images)

Znanstvenici sugeriraju da su procjene globalnog stanovništva znatno podcijenile broj ruralnog stanovništva, što potencijalno mijenja planiranje javnih usluga. Međutim, demografi su i dalje skeptični oko toga i tvrde da je malo vjerojatno da će to znatno utjecati na nacionalne i globalne brojke.

Josias Láng-Ritter i njegov tim sa Sveučilišta Aalto u Finskoj otkrili su odstupanja dok su proučavali demografsko raseljavanje uzrokovano izgradnjom brana. Njihove procjene dosljedno su se razlikovale od službenih statistika, što je potaknulo daljnju istragu.

Manjkavost službenih podataka

Tim je analizirao 307 projekata izgradnje brana u 35 zemalja, uključujući Kinu, Brazil, Australiju i Poljsku, dovršenih između 1980. i 2010. godine. Usporedili su prijavljene brojke o raseljavanju s pet glavnih skupova podataka o stanovništvu koji procjenjuju stanovnike unutar geografskih mreža.

Njihovi su rezultati ukazivali na značajna podcjenjivanja broja raseljenog ruralnog stanovništva.

Bili smo jako iznenađeni kada smo vidjeli koliko je velika ta podzastupljenost, kaže Láng-Ritter. Najpreciznije procjene bile su manje u prosjeku za 53 %, dok su najlošije bile premale za 84 %, pokazalo je istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Nature Communications.

Láng-Ritter vjeruje da bi globalna populacija mogla biti mnogo veća od UN-ove procjene od 8,2 milijarde ljudi na svijetu.

Možemo reći da su današnje procjene broja stanovnika vjerojatno konzervativne i imamo razloga vjerovati da ih ima znatno više od ovih osam milijardi ljudi, navodi on.

Na što ti loši podaci utječu?

Popisne netočnosti u ruralnim područjima i modeli stanovništva usmjereni na urbano stanovništvo doprinose navedenim pogreškama. Znanstvenici se zalažu za poboljšano prikupljanje podataka i rekalibraciju modela kako bi se riješile te manjkavosti.

Takve pogrešne procjene mogle bi utjecati na planiranje vlasti.

Utjecaji mogu biti prilično ogromni jer se ti skupovi podataka koriste za mnogo različitih vrsta radnji, objašnjava Láng-Ritter te navodi transport, zdravstvenu skrb i pripravnost za katastrofe kao područja koja bi mogla biti pogođena takvim lošim procjenama.

Demografski spor

Neki stručnjaci, međutim, dovode u pitanje zaključke navedene studije.

Studija sugerira da je regionalni broj stanovnika o tome gdje ljudi žive unutar zemalja netočno procijenjen, iako je manje jasno da bi to nužno značilo i da su nacionalne procjene zemlje pogrešne, ističe Martin Kolk sa Sveučilišta u Stockholmu.

Andrew Tatem s britanskog Sveučilišta Southampton priznaje prošla ograničenja satelitskih podataka, ali tvrdi da su napravljena poboljšanja.

Što se dalje vraćate u prošlost, to se više tih problema javlja, pojasnio je.

Drugi, poput Stuarta Gietela-Bastena sa Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu, vjeruju da se otkrića možda neće primjenjivati ​​globalno. Ipak, slaže se da se prikupljanje ruralnih podataka mora poboljšati.

Svakako se slažem sa zaključcima da bismo trebali ulagati više u prikupljanje podataka u ruralnim područjima, kao i osmisliti inovativnije načine prebrojavanja ljudi, smatra on.

Izvor: New Scientist

Vezane vijesti

Još vijesti