Kandidatkinja američkog State Departmenta ovog se tjedna sučeljava se s ruskim protukandidatom na izborima za vodstvo jednog od najvažnijih međunarodnih tehnoloških tijela u svijetu. Tko pobijedi u toj utrci, mogao bi odrediti hoće li internet ostati relativno decentralizirana i otvorena platforma, ili će se početi centralizirati u rukama nacionalnih država i državnih kompanija koje možda žele veliku kontrolu nad onim što njihovi građani vide i rade na internetu, piše portal Wired.
No, samo nekoliko dana prije izbora, utrka za glavnog tajnika Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) privukla je vrlo malo pažnje svjetske javnosti. U utrci za navedenu poziciju sudjeluju Amerikanka, Doreen Bogdan-Martin, bivša stručnjakinja Ministarstva trgovine za telekomunikacije koja se pridružila ITU-u 1990-ih te Rus Rashid Ismailov, bivši zamjenik ministra u ruskom ministarstvu telekomunikacija. Dakle, klasično sučeljavanje Zapada protiv Istoka.
Prema svojim izbornim platformama, oboje kandidata signaliziraju isti temeljni cilj, odnosno povezivanje svake osobe na svijetu s internetom i uslugom mobilne telefonije do 2030. godine. Međutim, oboje kandidata predstavljaju dvije fundamentalno različite vizije za budućnost interneta. Kampanja Bodgan-Martin usredotočena je na njezine rezultate upravljanja složenom administracijom tijela Ujedinjenih naroda. Ismailov je u međuvremenu obećao "humanizaciju" telekomunikacijske infrastrukture i pozvao se na svoju kandidaturu kao način da se odbaci američka "dominacija" na internetu.
Veliki ulozi
Göran Marby, voditelj Internetske korporacije za dodjeljivanje imena i brojeva (Icann), ističe da ulozi ne mogu biti veći, pogotovo ako pobijedi pogrešan kandidat. Ljudi diljem svijeta možda se neće moći spojiti na jedan jedini interoperabilni internet, rekao je Marby za Wired.
Danas se ITU tehnički nalazi pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, no riječ je o instituciji starijoj od UN-a za oko 80 godina. Prvobitna svrha ITU-a bila je da radi stvari poput standardizacije Morseove abecede i kodificiranja standardnog poziva u pomoć, no danas su odgovorni za stvaranje standarda i interoperabilnosti između niza usluga i tehnologija te širenje pristupa modernim komunikacijskim platformama. ITU osigurava da se sve zemlje mogu složiti oko dodjele prostora u radiofrekvencijskom spektru i dodjeljuje orbitalne pozicije raznim komunikacijskim satelitima, između ostalih zadataka.
Za razliku od drugih tijela UN-a, ITU ne uključuje samo nacionalne države (njih 190), nego i 900 korporacija, istraživačkih tijela i nevladinih organizacija. Ipak, samo države mogu glasovati na izborima za vodstvo te organizacije. U proteklih osam godina, ITU je vodio glavni tajnik Zhao Houlin, koji je u ITU došao iz kineskog ministarstva telekomunikacija još 1986. godine.
Najvažnija organizacija za koju nikad niste čuli
Kristen Cordell, pomoćna suradnica u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), nazvala je ITU "najvažnijom agencijom UN-a za koju nikada niste čuli". Odluke donesene u tom međunarodnom tijelu imaju ogroman utjecaj na svakodnevni život Amerikanaca, dodala je.
Houlinovo vrijeme na čelu organizacije, prema Cordell, obilježeno je "vrlo povoljnim komentarima i odlukama u prilog kineskim tvrtkama". Te su tvrtke zauzvrat pojačale svoje sudjelovanje u ITU-u. Prema Cordell, samo je Huawei podnio oko 2000 novih prijedloga standarda toj organizaciji.
Godine 2019. Houlin je potpisao memorandum o razumijevanju između ITU-a i Export-Import Bank of China za proširenje pristupa internetu putem globalnog juga u okviru kineske inicijative "Pojas i put" (Belt and Road). Inicijativa je kritizirana kao oblik neokolonijalizma, odnosno spajanje zemalja, osobito u Africi, na zajmove s visokim kamatama koji ih ostavljaju dužnima kineskim ulaganjima.
Prijedlozi kineskih državnih poduzeća i samog Pekinga predlažu, prema njihovim riječima, "novi IP" i navodno su odgovor na nedostatak inovacija u načinu na koji se podaci obrađuju na najnižim razinama interneta. Kina je sugerirala da bi označavanje paketa podataka prema njihovoj namjeni moglo poboljšati usmjeravanje podataka i smanjiti kašnjenje. Peking, u prijedlozima ITU-a, nudi altruistične primjere, poput davanja prioriteta protoku podataka povezanih s virtualnim operacijama.
Kritičari, međutim, kažu da se problemi koje je dijagnosticirala Kina već rješavaju i da bi takav prijedlog vjerojatno pogoršao ove temeljne probleme, a ne poboljšao ih. Internet Society, neprofitna organizacija sa sjedištem u SAD-u koja promiče internetsku otvorenost, ismijala je prijedlog kao onaj koji bi mogao pogoršati identificirane probleme i rekla da zanemaruje napredak u stvaranju patchworka različitih sustava i operatera koji se međusobno dobro slažu.
Balkanizirani internet
Mnogi isto tako vide i vide skriveni motiv. Cordell tvrdi da bi takav novi "balkanizirani internet" bio spreman za manipulaciju od strane autokrata koji žele ograničiti građanske slobode i ljudska prava.
Novi IP bi centralizirao kontrolu nad mrežom u ruke telekomunikacijskih operatera, od kojih su svi ili državni ili pod državnom kontrolom u Kini. Dakle, internetska bi infrastruktura postala ogranak kineske države, navodi se u izvješću Oxford Information Labsa iz 2020. godine, pripremljenom za NATO.
Članovi ITU-a uglavnom su odbacili kineske prijedloge za novi IP, no to ne znači da Kina odustaje od te ideje pa su preminovali taj prijedlog u "IPV6+", koji zvuči bezazleno. Kina je priznala da je povećana središnja kontrola, po njezinu mišljenju, prednost ovih prijedloga.
Rusko-kineska veza
Spomenuti ruski kandidat za glavnog tajnika ITU-a, Ismailov, nije stranac u kineskoj međunarodnoj politici i proveo je tri godine kao regionalni potpredsjednik u Huaweiju. Odatle je Ismailov napredovao u ruskom Ministarstvu telekomunikacija i masovnih komunikacija, prije nego što se pridružio Nokiji i kasnije ruskoj telekomunikacijskoj tvrtki PJSC VimpelCom.
Peking i Moskva, isto tako, ne kriju činjenicu da su na istoj strani u ITU-u. Pakt iz 2021. između Pekinga i Moskve obvezao je obje zemlje da pokažu svoje mišiće kada je riječ o međunarodnom upravljanju tehnologijom, s ciljem "očuvanja suverenog prava država da reguliraju nacionalni segment interneta".
Ismailov je bio jasan da je njegovo stajalište o organizaciji u oštroj suprotnosti s onim američke protukandidatkinje.
Amerikanci su, možda, alergični na sve koji imaju bilo kakve veze s Huaweijem, rekao je Ismailov u svom službenom, 30-minutnom spotu za kampanju i dodao je da je demonizacija"kineske tvrtke učinjena, po njegovom mišljenju, iz straha od konkurencije.
Dok je Ismailov rekao da će "nastojati izbjeći ovu politizaciju" organizacije, također je obećao obraniti Rusiju od posljedica nametnutih njezinim ratom u Ukrajini.
Želim biti siguran da se organizacija više usredotočuje na svoje stvarne ciljeve - standardizaciju frekvencija, itd. Naravno da to neće biti potpuno moguće jer je tehnologija sada sastavni dio našeg svakodnevnog života, uključujući i geopolitiku. To vidimo po sankcijama koje se uvode. Rusija je izložena pritisku u svim međunarodnim organizacijama — neki joj žele oduzeti pravo glasa, drugi je žele izbaciti, poručio je Ismailov u videu svoje kampanje.
"Pravi kandidat u pravo vrijeme"
Pobijedi li Ismailova, Bodgan-Martin će biti prva žena koja će voditi ITU uopće, te prva Amerikanka koja će voditi organizaciju od 1965. godine. Američki State Department kaže da je kandidatura Bodgan-Martino stvar postojanja pravog kandidata u pravo vrijeme te njezina ponuda za taj posao nije slučajna.
Houlinova prva kandidatura za mjesto glavnog tajnika ITU-a 2014. godine, prošla je bez protivnika. Godine 2017. Trumpova je administracija predstavila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti, koja je bila mješavina taktika za suzbijanje rastućeg utjecaja Kine u svijetu. U njemu je Bijela kuća označila zaštitu slobodnog i otvorenog interneta kao glavni prioritet i odredila “aktivan angažman u ključnim organizacijama” kao potrebne mjere, spominjući upravo ITU po imenu. No, na Konferenciji opunomoćenika ITU-a 2018. godine, Houlin se ponovno natjecao bez protukandidata, a njegovu kandidaturu za ponovni izbor podržalo je 176 od 178 prisutnih zemalja.
Uoči novih izbora za glavnog tajnika ITU-a 29. rujna, na ovogodišnjoj konferenciji u Bukureštu, SAD su izgleda utrku shvatile ozbiljno, a američki dužnosnici ističu da Bodgan-Martin intenzivno vodi kampanju. Američki predsjednik Joe Biden također je objavio izjavu u kojoj podržava Bogdan-Martin.
Fokusirana "kao laser"
Ono što stvarno čujemo od zemalja diljem svijeta, jest da je povezivanje otprilike 3 milijarde ljudi na planetu bez pristupa internetu glavni prioritet. Tijekom Covida naučili smo o oštrom digitalnom jazu koji postoji i oni ga žele zatvoriti što je prije moguće, rekao je za Wired neimenovani američki dužnosnik. Na to je Bogdan-Martin fokusirana kao laser, dodao je.
Ismailov u međuvremenu utrku pokušava pretvoriti u referendum o SAD-u. Možete jasno vidjeti dva tabora na koje je čovječanstvo podijeljeno: zemlje u razvoju i Zapad, kaže on u svom predizbornom videu, postavivši Sjedinjene Države i Zapad kao monopolistički entitet u pogledu interneta.
Poruka "adut" Ismailova
Poticali su ekstremističke resurse na svojim platformama u isto vrijeme kada su iskorijenili sve koji se protive njihovom planu, dodaje Ismailov, navodeći zabranu Twittera Donaldu Trumpu kao glavni primjer. U prijateljskom intervjuu Ismailov je upitan o isključenju ruskih medija, poput RT-a, u Sjedinjenim Državama i Europi. Ismailov je to usporedio s "Cancel culture" trendom.
Ismailov je napravio i jednu vrlo oštru usporedbu: razvoj nuklearnog oružja u Sovjetskom Savezu, a zatim i u Kini, koja je percepciju rizika učinila vrlo opipljivom te dodao da u telekomunikacijskom prostoru nije bilo takve utrke. To je poruka koja bi mogla djelovati, ali Amerikanci na to ne obraćaju pažnju, piše Wired.
Nitko ne želi predvidjeti pobjedu
Iako je postojao neki tihi optimizam u vezi s izgledima Bodgan-Martin, nitko od stručnjaka i delegata u ITU-u koji su razgovarali s WIRED-om nije bio voljan predvidjeti njezinu pobjedu. Iako je Rusija izgubila nekoliko važnih glasova u UN-u posljednjih mjeseci, utrka za glavnog tajnika je, za razliku od mnogih drugih glasova u međunarodnom tijelu, tajno glasanje, te ostavlja puno prostora za trgovanje.
Izbor novog glavnog tajnika ITU-a će signalizirati u kojem smjeru organizacija ide. Marby nije htio službeno podržati Bodgan-Martina, ali je rekao na godišnjoj skupštini organizacije proteklog tjedna da bi glasanje za Ismailova značilo da se “ljudi diljem svijeta možda neće moći povezati s jednim interoperabilnim internetom. Mi se snažno protivimo jednoj od platformi za koju se zalaže ruski potencijalni glavni tajnik.”
Izvor: Wired