Korisnici su spremni kažnjavati tvrtke koje loše čuvaju osobne podatke

Dvije trećine ispitanih prestalo bi kupovati proizvod ili uslugu od tvrtke s neodgovarajućom zaštitom osobnih podataka te bi se bez ustručavanja o tome požalilo na društvenim mrežama, šteteći reputaciji tvrtke.

Martina Čizmić | 30.05.2018. / 16:35

GDPR (Foto: iStock) (Foto: iStock)

GDPR je tek stupio na snagu, a već se provode istraživanja kako će se provođenje tih pravila koja čuvaju privatnost korisnika odraziti na odnos korisnika prema tvrtkama.

Tako rezultati istraživanja koje je proveo Veritas Technologies, pokazuju da korisnici imaju vrlo malo povjerenja u to da će organizacije dobro čuvati njihove podatke. Kako se sve više i više tvrtki suočava s provalama o podatke – i kako se čini da su hakeri uvijek jedan korak ispred – gotovo dva od pet ispitanika u istraživanju (38 posto) danas vjeruje kako većina tvrtki niti ne zna kako zaštititi podatke svojih korisnika.

Istovremeno, Veritasovo globalno istraživanje percepcije privatnosti podataka među korisnicima za 2018. (Veritas Global Data Privacy Consumer Study) pokazuje kako korisnici planiraju poduzeti značajne korake da bi kaznili tvrtke koje njihove podatke ne čuvaju na odgovarajući način, dok će istovremeno nagraditi one koje to čine kako treba.

Mnoge tvrtke u svijetu oslanjaju se na podatke kako bi učinkovito usmjerile prodaju pojedinih proizvoda i usluga prema korisnicima. Međutim, uz uvođenje strogih zakona o privatnosti podataka koji korisnicima daju veće mogućnosti kontrole nad njihovim podacima – mnogi korisnici pomno prate što tvrtke rade te ih smatraju odgovornima za zaštitu njihovih osobnih podataka.

Nove norme u zaštiti osobnih podataka

Istraživanje koje je naručio Veritas a provela tvrtka 3GEM obuhvatilo je 12.500 osoba u 14 zemalja. Rezultati su pokazali da korisnici teže nagraditi organizacije koje na ispravan način štite njihove osobne podatke, odnosno kažnjavati one koje to ne čine tako što će uslugu ili proizvod kupiti drugdje ili što će, pak, napadati reputaciju pojedine tvrtke.

Gotovo dvije trećine ispitanika (62 posto) prestalo bi kupovati proizvod ili uslugu od tvrtke ako tvrtka neuspješno štiti podatke korisnika, dok gotovo polovica ispitanih (48 posto) kaže kako bi prestali biti lojalni prema određenom brendu ili tvrtki te bi razmotrili kupovanje usluga ili proizvoda kod konkurencije.

Čak 81 posto ispitanih kaže kako bi prijateljima i članovima obitelji reklo da bojkotiraju pojedinu organizaciju, dok bi njih gotovo tri četvrtine čak otišlo toliko daleko da prijave tvrtku regulatorima. Dvije trećine ispitanih (65 posto) kaže kako bi po društvenim mrežama i drugim online servisima pisali negativne komentare o tvrtki s kojom su imali loše iskustvo.

Međutim, istraživanje također pokazuje da korisnici također planiraju nagraditi tvrtke koje na ispravan način štite njihove podatke. Tri od pet ispitanika (59 posto) kaže kako će potrošiti više novaca kod organizacija kojima vjeruju da na ispravan način čuvaju njihove podatke, dok je nešto preko četvrtine ispitanika (27 posto) spremno potrošiti i do 25 posto više novaca kod tvrtki koje zaštitu podataka shvaćaju ozbiljno.

Povjerenje u tvrtke narušeno je provalama u podatke, curenjem podataka i drugim visokoprofilnim slučajevima gdje su tvrtke pokazale nedostatak razumijevanja za način na koji čuvaju ili dijele podatke o korisnicima, kaže Tamzin Evershed, viša direktorica i globalna voditeljica za područje privatnosti u Veritasu.

Korisnici žele više vidjeti više transparentnosti i odgovornosti kod tvrtki. Oni će pritom nagrađivati one organizacije koje su primijenile dobre 'higijenske' tehnike čuvanja podataka a kaznit će one koje to ne čine. Tvrtke moraju biti percipirane kao dobri čuvati podataka ako žele ostvariti poslovne prednosti i dobitke koji se vežu uz izgradnju povjerenja kod korisnika, naglašava Evershed.

Rast zabrinutosti oko prikupljanja osobnih podataka

Budući da raste interes za temu kako se čuvaju i koriste osobni podaci, istraživanje je također pokazalo kako korisnici ne bi pristali na dijeljenje specifičnih vrsta osobnih podataka,

Tako su veoma oprezni s kim dijele, odnosno ne bi podijelili detalje o osobnim financijama, uključujući prihode i hipoteke (60 posto), lokaciji (40 posto), online navikama (40 posto), detalje o zdravlju i medicinske zapise (38 posto), spolnu orijentaciju (28 posto) te vjerska uvjerenja (26 posto).

Korisnici također postaju sve oprezniji oko toga kako se njihovi podaci dijele s tvrtkama i trećim stranama. Devet od deset korisnika (92 posto) kaže da je zabrinuto oko razine zaštite osobnih podataka, dok 40 posto ispitanika tvrdi da nema nikakav uvid u to kako tvrtke koriste ili dijele njihove podatke. Istovremeno, 21 posto ispitanih vrlo je zabrinuto oko mogućnosti da će njihovi osobni podaci biti ukradeni.

U svjetlu nedavnih događanja i zakonskih promjena, korisnicima je potrebna mnogo viša razina sigurnosti u pogledu toga kako tvrtke čuvaju njihove podatke, kako ih dijele i koriste, kaže Evershed. Sve to može imati značajne posljedice za tvrtke koje se oslanjaju na prikupljanje podataka o korisnicima kako bi mogle ponuditi inteligentne i vrlo ciljane usluge, poput aplikacija koje su vezane uz lokaciju korisnika. Najuspješnije tvrtke bit će one koje uspiju pokazati da upravljaju i štite osobne podatke na usklađen i dobar način u svim situacijama, naglašava Evershed.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti