Zašto na internetu volimo vrijeđati i omalovažavati sve koji ne misle isto?

Očigledno je problem u nedostatku samokontrole, jer dok ste ispred tipkovnice i zaslona, dok u ruci držite svoj omiljeni tablet ili pametni telefon, osjećate se, valjda, 'jači od Supermena'...

Tomislav Ćuto Tomislav Ćuto | 17.08.2014. / 14:30

Zašto na internetu volimo vrijeđati i omalovažavati sve koji ne misle isto?

Očigledno je problem u nedostatku samokontrole, jer dok ste ispred tipkovnice i zaslona, dok u ruci držite svoj omiljeni tablet ili pametni telefon, osjećate se, valjda, "jači od Supermena"...

Ni u ludilu ne mogu zaključiti kako su svi takvi, dapače, vrlo vjerojatno većina nije, ali ipak postoji dovoljan broj onih koji jednostavno obožavaju etiketirati sve koji misle drugačije, a da pritom nisu ponudili niti jedan, jedini argument. Granice? Zaboravite granice, ako su anonimni, onda će vas izvrijeđati tako da vam je neugodno zbog njih, a ne sebe, jer do sada, naslaganim godinama i životnom iskustvu usprkos, niste ni znali da postoji takav arsenal uvreda. Čak ni to što su zna tko su neće ih spriječiti da u napadu samodopadnosti bilo koga proglase "debilom, imbecilom, kretenom, idiotom" i ostalim "ukrasnim epitetima"...

Dovoljno je posjetiti bilo koji forum, prošetati nekom "vrućom temom" i čovjek će zaista ostati fasciniran nepatvorenom mržnjom. Jednostavno, moraš se zapitati, tko si ti ljudi, što je s njima, tko ih je odgojio, kakvih problema imaju u životu i zašto sve koji se usude ponuditi mišljenje drugačije od njihovog bez ikakve zadrške "izudaraju" najprizemnijim mogućim uvredama. Negdje, navodno, postoji čak i zakon koji bi trebao kažnjavati takve, ali kako u ovoj zemlji ionako zakoni postoje samo zato da ih nitko ne poštuje, onda se to primijenilo i na internet, gdje se svi osjećaju dovoljno pametnima, moćnima i velikima da se mogu podcjenjivački odnositi prema "konkurenciji".

Osobno sam, ako mogu privatizirati ovaj tekst na trenutak, prošao podosta toga u životu, nema smisla skrivati se i ne priznati kako sam osobno također, u nekim drugim vremenima, u nekim drugim okolnostima, također imao stanovitih problema sa samokontrolom i znao sam "potegnuti na prvu", ali s vremenom čovjek nauči da je to jednostavno - loše. Stoga me ne zabrinjavaju samodopadni likovi, koji su istrčali iz visokih škola, uvijek su uredni, obrijani, namirisani, obožavaju se razmetati citatima "poznatih i slavnih", za sebe smatraju kako su ekstremno liberalni, otvoreni i tolerantni, ali u isto vrijeme će upotrijebiti poprilično "uličan" rječnik kako bi onome tko ne misli kao oni pokazali "što je i tko je". 

Ne, ne zabrinjavaju me zbog sebe, nego zbog njih i onoga što donose, predstavljaju i nude pod plaštom "tolerancije i liberalizma". Siguran sam da stvari koje objavljuju po forumima ili na svojim ušminkanim profilima na nekoj od društvenih mreža nikada, ali baš nikada ne bi licem u lice rekli u javnosti, ali kada si "zaštićen zaslonom", onda je očigledno sve lako i jednostavno. Argumenti u većini slučajeva ne stanuju u toj priči, ako se takvim likovima stav "neprijatelja" nije dopao, neće ponuditi niti jedan, jedini argument kako bi ga uvjerili u suprotno, nego će potegnuti - vrijeđanje. Prokletstvo interneta je donijelo ovi obrazac ponašanja u kojem je dopušteno sve, a omiljena zabava je istresanje vlastitih frustracija kroz salvu uvreda...

Može li se to promijeniti? Čisto sumnjam, što je poprilično žalosno, dapače, mislim da će se stvari samo pogoršati, jer kad iz dana u dan čitaš što se sve objavljuje, nemoguće je nadati se samokontroli i poštovanju svih koji ne misle isto. Paradoksalno je da su danas mogućnosti obrazovanja daleko više nego prije, primjerice, dvadesetak ili tridesetak godina, ali je ono što nazivamo kultura dijaloga na najnižoj mogućoj razini s tendencijom da se spusti još - niže. Je li doista toliki problem pokazati malo poštovanja, pa ako se ne slažeš s nekim ili nečim pokušati to obrazložiti konkretnim činjenicama? Očigledno je, jer da nije, onda se ne bi događalo da se sve svodi samo i isključivo na osobnu diskreditaciju i vrijeđanje. 

Tužna je, zapravo, cijela ta priča, jer koliko god moderne tehnologije omogućuju ono što smo nekada mogli samo sanjati, koliko god ljudima omogućuju da budu bliži, da sve bude dostupnije, u isto vrijeme generiraju stravična polja mržnje na kojima je sve teže ostati normalan. Tko odgaja takve likove, što se zapravo danas događa u obrazovnom sustavu i kakve su to moralne vrijednosti usađene u njih ogromna je enigma koju bi morali raspetljati stručnjaci, ako takvih uopće ima. Najlakše je nekoga proglasiti kretenom, za to ti ne treba škola, diploma, politički, društveni ili bilo kakav drugi status, to stvarno može svatko. Za promjenu, ako se i ne slažeš s nečijim mišljenjem, stavom, objavom, bilo bi zgodno probati ga demantirati - argumentima.

Svi vi koji ekspresno brzo potežete za uvredama koje nisu primjerene ni "uličarima svih uličara" (dapače, tamo su nekada kodeksi bili daleko pravedniji) pokušajte razmisliti da svoje uvrede šaljete ljudima koji imaju život, obitelj, probleme, sve ono što imate i vi. I siguran sam, prokleto siguran, da nikada, ni u snu ne biste imali "muda" vrijeđati ih "face to face" onako kako to činite na nepreglednim prostranstvima weba. Pokušajte se upitati zašto? I jeste li zbog toga samo obične mizerije koje se skrivaju iza distance koju spajanju usprkos nudi web? O, da, jeste, samo si to ne možete priznati, kao što si ne možete priznati da nikada, ali baš nikada ne biste radili uživo ono što radite na internetu. Možete li to pokušati promijeniti? 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti