Veliko otkriće u liječenju multiple skleroze: Nova potencijalna terapija daje impresivne rezultate već nakon četiri dana

Znanstvenici su otkrili potencijalnu novu metodu liječenja multiple skleroze, kronične upalne autoimune demijelizacijske bolesti s progresivnim oštećenjem središnjeg živčanog sustava.

Branimir Vorša | 24.08.2020. / 12:17

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Tim njemačkih i švicarskih znanstvenika predvođen neurobiologinjom, profesoricom Claire Jacob, otkrio je vrlo važan mehanizam koji se može iskoristiti za kontrolu obnove mijelinskih ovojnica nakon traumatskih ozljeda ili kod degenerativnih bolesti (poput multiple skleroze).

Znanstvenici sa Sveučilišta Johannes Gutenbers u Meinzu te Sveučilišta Fribourg u Švicarskoj uspjeli su regenerirati oštećene mijelinske ovojnice kod miševa nakon što su ih tretirali aktivnom supstancom teofilinom, čime su uspješno vratili njihovu živčanu staničnu funkciju.

Naime, neuroni se sastoje od aksona, tj. dugačkih vlaknastih ekstenzija koje šalju signale drugim stanicama u tijelu. Mnogi od aksona okruženi su mijelinskom ovojnicom, odnosno debelim masnim slojem koji ih štiti i pomaže im u brzom prenošenju stimulativnih impulsa. Bez mijelina funkcionalni kapacitet neurona, a time i čitavog živčanog sustava, vrlo je ograničen i neuroni vrlo lako mogu propasti.

Multipla skleroza jedna je od bolesti koja se povezuje s degradacijom mijelinske ovojnice. Pacijenti prolaze kroz progresivne epizode demijelinizacije, što rezultira progresivnim gubitkom funkcija njihova živčanog sustava. Kapacitet ljudskog tijela za remijelinizacijom dramatično opada što je čovjek stariji, no remijelinizacija aksona to može spriječiti.

Pronalazak krivca, blokiranje i otvaranje puta prema obnovi mijelinskih ovojnica

Kako bismo promovirali obnovu mijelina, moramo razumjeti proces koji kontrolira taj mehanizam, kaže profesorica Jacob sa Sveučilišta Johannes Gutenberg.

Njezin je tim u istraživanju proučavao kako se remijelinizacija događa u perifernom i centralnom živčanom sustavu kod miševa.

Prvo smo htjeli razumjeti proces koji blokira remijelinizaciju. Nakon toga smo proučili kako spriječiti taj blokirajući učinak, pojašnjava Jacob.

Njezin tim otkrio je ključni faktor u proteinu eEF1A1, koji kad ga se aktivira acetilacijom, sprječava proces remijelinizacije. Ako se eEF1A1 deaktivira kroz deacetilaciju, onda se otvara mogućnost obnove mijelinske ovojnice. Tim je otkrio da protein koji deacetilira eEF1A1 jest enzim koji se zove histon deacetilaza 2 (HDAC2).

Jednom kad smo razumjeli proces, odlučili smo ga kontrolirati povećanjem aktivnosti HDAC2 i sinteze tog enzima u stanicama, kaže Jacob. Aktivnost HDAC2 povećali su korištenjem aktivne supstance teofilina, koji se može pronaći i u lišću čajnih biljaka i koji se dugo koristio u liječenju astme.

Impresivni rezultati

U slučaju miševa korištenje teofilina pokazalo je značajne rezultate oporavka u svega četiri dana od početka korištenja.

Obnova mijelinskih ovojnica dala je posebno impresivne rezultate u perifernom živčanom sustavu, gdje su se one u potpunosti oporavile. Regeneracija se poboljšala i u stanicama centralnog živčanog sustava. Povrh toga, efikasna i brza obnova mijelinskih ovojnica zabilježena je jednako kod mlađih i starijih miševa.

Dobra je vijest i da su poboljšanja primijećena već pri korištenju niske doze teofilina, što je veliki plus s obzirom na to da su poznate nuspojave koje se javljaju pri korištenju većih doza te supstance.

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Nature Communications.

Izvor: News Medical

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti