Znanstvenici Sveučilišta u Sydneyju proveli su "prvo istraživanje u svijetu" koje se baziralo na testiranjima u kojima su sudjelovali studenti te su otkrili da hrana s visokim udjelom masti i šećera ima štetan učinak na neke aspekte kognitivnih funkcija, osobito na svjesnost o prostoru, kao i na vještinu snalaženja u prostoru.
Mladi odrasli ljudi koji su često konzumirali hranu s visokim udjelom masti i šećera lošije su pamtili lokaciju škrinje s blagom u virtualnom labirintu, rezultati su istraživanja koje su znanstvenici objavili u stručnome časopisu The International Journal of Obesity.
Oni ukazuju na "negativni učinak" konzumiranja brze hrane na učenje i pamćenje koji su povezani s prostornim okruženjem, a istodobno potvrđuju ono što otprije znamo - važnost donošenja zdravih prehrambenih odluka kada je posrijedi kognitivno zdravlje.
Prethodnim je istraživanjima ustanovljeno da konzumiranje previše masti i šećera nije samo uzročnik razvoja dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti, već je povezano i s bržim stopama kognitivnog propadanja koje se dovodi u vezu sa starenjem kada su posrijedi sredovječni i stariji odrasli ljudi, objavio je tim u svojem radu.
Premda su australski istraživači otkrili da ni mladi ljudi nisu izuzeti od negativnih učinaka konzumacije prerađene i nezdrave hrane, dobra je vijest da kod njih vjerojatno nije pogođen mozak u cjelini, već samo hipokampus - dio mozga koji upravlja sposobnošću pamćenja i pomaže kod vještine snalaženja u prostoru.
Jedan od znanstvenika koji su radili na istraživanju, Dominic Tran ističe kako je dobra vijest da promjene u prehrani mogu poboljšati zdravlje hipokampusa, a time i našu sposobnost snalaženja u okolini, kao primjerice kada istražujemo neki novi grad ili nastojimo zapamtiti novi put prema kući.
