Znanstvenici objasnili kako svi mogu pridonijeti nižoj potrošnji u zdravstvenom sektoru na jedan jednostavan način

Procjenjuje se da se troškovi koji nastaju zbog prekomjerne tjelesne težine pojedinaca kreću u rasponu od 0,5 posto i 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda zemalja.

Hina | 16.01.2025. / 08:28

Vaga, ilustracija (Foto: Getty Images)

Dulce et decorum est pro patria mori, slatko je i dično umrijeti za domovinu, poručio je rimski pjesnik Horacije.

No moderni bi domoljubi mogli razmisliti o mnogo manjoj žrtvi i umjesto života za domovinu položiti kilograme. 

Tim američkih znanstvenika i liječnika ustanovio je da smanjenje indeksa tjelesne mase (BMI) nerijetko rezultira i znatno nižom potrošnjom u zdravstvenoj skrbi.

Pretilost, ilustracija Znanstvenici pozivaju na stvaranje nove definicije pretilosti

Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povezane su s razvojem više skupih kroničnih zdravstvenih stanja, kažu znanstvenici te među brojnim bolestima navode dijabetes, bolesti srca i povišeni krvni tlak kao glavne pokretače porasta potrošnje koja odlazi na zdravstvenu skrb u Sjedinjenim Državama. 

U sklopu studije koja je obuhvatila više od 17.200 ljudi s BMI-jem većim od 30 i smatraju se pretilima, istraživači su procijenili da ispitanici koji su izgubili 5 posto u obujmu struka pridonijeli smanjenjuju zdravstvenih troškova za 7 posto. Dakle, smanjenje BMI-ja od 25 posto omogućilo bi smanjenje potrošnje u javnome i privatnom zdravstvenom sektoru za čak 30 posto.

Istraživanje je proveo tim stručnjaka s Rollins School of Public pri Sveučilištu Health Emory u Atlanti, a rezultate je u prosincu objavila Američka liječnička udruga (AMA), profesionalna udruga i lobistička skupina liječnika i studenata medicine. Udruženje je osnovano 1847., a danas mu je sjedište u Chicagu. 

Udruga koja djeluje pod nazivom Stop Obesity procjenjuje da se troškovi koji nastaju zbog prekomjerne tjelesne težine pojedinaca kreću u rasponu od 0,5 posto i 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda zemalja.

Spomenuti postoci ne odnose se samo na izravne troškove povezane s onim što se ulaže u zdravstvo, već i na sekundarne učinke poput izgubljenih radnih dana i smanjene radne produktivnosti.

Mršavljenje, ilustracija Znanstvenici na korak do rješenja za višak kilograma? Na obzoru je cjepivo protiv debljine

Prošle je godine Svjetska federacija za pretilost objavila da bi troškovi povezani s pretilošću globalno do 2035. mogli dosegnuti oko 4 bilijuna dolara, otprilike isto koliko iznosi trenutačni njemački BDP.

Potrošnja za zdravstvenu skrb, i javna i privatna, posljednjih desetljeća rastu, jednako kao i postotak stanovništva koje se smatra pretilim ili se bori s prekomjernom tjelesnom težinom, a posljedice mogu biti razvoj dijabetesa ili bolesti srca.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti