Svi smo barem jednom osjetili bol. Bilo da se radilo o glavobolji, zubobolji, bolu u trbuhu ili bolu zbog neke ozlijede. U većini slučajeva, najjednostavnije rješenje je – popiti tabletu protiv bolova.
Kada ih nešto boli, stanovnici Hrvatske najčešće posežu upravo za lijekovima. Koristi ih 95 posto građana, četvrtina gotovo redovito – na tjednoj razini. Više od polovice, točnije njih 55 posto, kupuje lijekove bez recepta, pri čemu žene u znatno većoj mjeri ublažavaju bol korištenjem takvih preparata.
To je samo dio rezultata istraživanja koje je u listopadu prošle godine provela agencija Ipsos u Hrvatskoj u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli. Cilj je istraživanja utvrditi iskustva građana s različitim vrstama bolova te utjecaju bolova na kvalitetu života.
Bezreceptni lijekovi prednjače nad receptnima koje za bolove uzima 27 posto ispitanika. Na promjenu životnih navika kao načina ublažavanja bolova odlučuje se 34 posto ispitanika u ovom istraživanju, dok se 25 posto oslanja na alternativne metode. Lijekove za bolove hrvatski građani koriste relativno često, sugerira istraživanje, dok ih samo 5 posto navodi da se nikada ne odlučuje na tu metodu liječenja bolova.
Zanimljivo, pri odabiru lijekova za bolove za većinu ispitanika najvažnija je učinkovitost (68 posto), a slijede brzina (60 posto) i trajanje djelovanja (39 posto). Kako sugeriraju podaci iz ovog istraživanja, polovica građana mjesečno potroši do 10 eura na tablete protiv bolova, njih četvrtina od 11 do 30 eura, a manje od desetine potroši i do 50 eura mjesečno.
Kada su u pitanju tretmani za liječenje bolova (primjerice akupunktura ili masaža), situacija je potpuno drugačija. Čak 74 posto ispitanika nikada ne poseže za tretmanima za smanjenje bolova. Oni koji ih koriste, ne troše visoke svote novca, uzimajući u obzir da najviše ispitanika na mjesečnoj razini potroši na takve tretmane između 11 i 50 eura.
Istraživanje je otkrilo i kako građani uzimaju lijekove, odnosno drže li se uputa? Gotovo trećina ispitanika, točnije 31 posto, to čini prema uputama s pakiranja lijeka, dok se dobar dio ispitanika oslanja na upute liječnika (21 posto) i ljekarnika (17 posto). Ipak, valja naglasiti da se kod doze lijekova za bolove čak 28 posto ispitanika vodi vlastitom procjenom, a jako mali broj (1 posto) savjetima susjeda i poznanika.
U nedoumici – pitaju stručnjake
Pohvalno je da se većina osoba prilikom susreta s bolovima konzultira sa stručnjacima. To čini njih 89 posto, pri čemu 7 posto to radi gotovo uvijek kad ih nešto boli, 39 posto povremeno, a 42 posto u rijetkim situacijama. Liječnike i ljekarnike za savjete u vezi liječenja bolova traži 60 posto ispitanika, no nezanemariv je broj onih koji se oslanjaju na obitelj i prijatelje (20 posto), internet (8 posto) ili pak nikoga (11 posto) – jer smatraju da imaju dovoljno znanja o tome.
Povjerenje u liječnike kad je riječ o bolovima proizlazi iz činjenice da 73 posto građana smatra da liječnici pokazuju određenu dozu senzibiliteta prema njihovu osjećaju bola. Kada su šira okolina i društvo u pitanju, brojevi padaju, pa tako 60 posto ispitanika smatra da je društvo osjetljivo na njihov bol, njih 21 posto ne percipira to tako, a ostali uopće ne govore o svojim bolovima. Ovdje su vidljive i razlike između žena i muškaraca – 44 posto žena ističe da spol utječe na to kako okolina doživljava njihov bol, za razliku od 28 posto muškaraca koji smatraju isto.
Istraživanje je pokazalo da se građani Hrvatske u velikoj mjeri oslanjaju na lijekove za ublažavanje bolova. Iako većina konzultira liječnike ili ljekarnike, zabrinjavajuće je to što gotovo trećina ispitanika doze lijekova određuje prema vlastitoj procjeni, a neki se oslanjaju na savjete iz okruženja. Takav pristup ne samo da može rezultirati neučinkovitim liječenjem već nosi i znatne zdravstvene rizike. Uz edukaciju o pravilnom liječenju bola i multidisciplinarni pristup, možemo smanjiti negativan utjecaj bola i poboljšati kvalitetu života naših građana, zaključio je izv. prof. prim. dr. sc. Ivan Radoš, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja te predstojnik Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, voditelj Zavoda za liječenje boli i koordinator Respiracijskog centra za Klinički bolnički centar Osijek. Dodao je i da je život bez bola temeljno ljudsko pravo i da svaki čovjek ima pravo na život bez bola.
Zabrinjava to što 92 posto ispitanika ističe da bol utječe na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Najveći broj (43 posto) navodi da je taj utjecaj umjeren, dok njih gotovo petina osjeća snažan utjecaj.
Bol negativno utječe na raspoloženje i društveni život (92 posto) te sreću i uživanje (88 posto), a četvrtina ispitanika to osjeća barem jednom tjedno. Čak 41 posto građana prošle je godine zbog bola bilo spriječeno brinuti se o obitelji, dok više od petine tjedno nije u stanju raditi. Samo 18 posto navodi da bol nikad ne utječe na njihov posao.
Zanimljiv je podatak da čak 85 posto hrvatskih građana osjeća bol uzrokovan dugotrajnim korištenjem tehnologije, od čega 12 posto takav bol osjeća gotovo svaki dan.
Prvi nacionalni Indeks boli u Hrvatskoj donosi uvid u obrasce liječenja bolova, ali i ističe potrebu za edukacijom o pravilnom korištenju lijekova te važnost dostupne podrške i stručnih savjeta.
Istraživanje nam je pokazalo koliko često bol utječe na svakodnevni život naših građana, ograničavajući njihove aktivnosti i narušavajući kvalitetu života. Još je alarmantnije to što znatan dio građana, njih 34 posto, zbog financijskih razloga nekad nije imalo pristup potrebnim lijekovima ili tretmanima za bol, istaknula je dr. dent. med. Lovorka Tonsa Ljuba, voditeljica terapeutskog područja u Krka-Farmi.