Budi dobar ili batine? Novo istraživanje pokazuje porazne podatke o posljedicama ove "popularne" odgojne metode

Izreka "batina je izašla iz raja" godinama je bila isprika za tjelesno kažnjavanje djece. No, kakve su posljedice takve metode?

Branimir Vorša | 05.05.2025. / 16:00

Otac prijeti djetetu, ilustracija
Otac prijeti djetetu, ilustracija (Foto: Getty Images)

Opsežna znanstvena analiza objavljena u časopisu Nature Human Behaviour potvrđuje da tjelesno kažnjavanje djece u zemljama s niskim i srednjim prihodima uzrokuje ozbiljne štetne posljedice po tu djecu, jednako kao i u bogatijim državama.

Glavni autor navedenog istraživanja Jorge Cuartas, izvanredni profesor primijenjene psihologije iz Škole za kulturu,edukaciju i ljudski razvoju Sveučilišta u New Yorku, zajedno sa suradnicima proučavao je 195 studija objavljenih između 2002. i 2024. godine. Istraživanja su obuhvatila 92 zemlje s niskim i srednjim prihodima i 19 razvojnih pokazatelja kod djece, uključujući zdravlje, ponašanje, školski uspjeh i emocionalne vještine.

Univerzalne negativne posljedice

Analiza je pokazala negativne učinke tjelesnog kažnjavanja u 16 od 19 navedenih pokazatelja. To uključuje: lošije odnose roditelja i djece, veću izloženost nasilju i nasilno ponašanje, odobravanje nasilja, fizičke i mentalne zdravstvene probleme, upotrebu psihoaktivnih tvari, loš školski uspjeh, oslabljene jezične i izvršne funkcije, slabiju emocionalnu kontrolu, probleme u ponašanju, usporeni razvoj i poremećaj sna.

Neki znanstvenici sugerirali su da tjelesno kažnjavanje može imati različite učinke u zemljama gdje je ono češće ili društveno prihvaćeno, što je perspektiva poznata kao hipoteza kulturne normativnosti, ističe Cuartas.

Bez dokaza o ikakvoj koristi od tjelesnog kažnjavanja djece

Nisu pronađeni značajni učinci na kognitivne sposobnosti, motorički razvoj ili dječji rad, ali isto tako važno, nisu otkrivene nikakve pozitivne posljedice povezane s tjelesnim kažnjavanjem djece.

Dosljednost i snaga ovih rezultata sugeriraju da je tjelesno kažnjavanje univerzalno štetno za djecu i adolescente, rekao je Cuartas. Naglasio je važnost razvijanja globalnih strategija za iskorjenjivanje ovakvih praksi i zaštitu dječjeg razvoja.

Do danas je tek 65 zemalja, uglavnom onih s visokim prihodima, gdje bruto nacionalni dohodak prelazi 13.000 eura, uvođenjem zabrane odgovorilo na preporuku UN-a iz 2006. godine.

Izvor: EurekAlert

Vezane vijesti

Još vijesti