Ispod ledene površine Antarktike tim znanstvenika otkrio je najstarije izravno datirane uzorke glečerskog leda ikada pronađene i stare približno šest milijuna godina.
Pod vodstvom glaciologinje Sarah Shackleton iz Woods Hole Oceanographic Institutiona, vodećeg američkog instituta za oceanografska i klimatska istraživanja, projekt je otkrio led koji čuva mjehuriće zraka i tragove okolišnih uvjeta iz dalekog povijesnog razdoblja miocena. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Ledene jezgre su poput vremenskih strojeva koji znanstvenicima omogućuju da zavire u prošlost našeg planeta. Jezgre iz područja Allan Hillsa omogućuju nam da putujemo mnogo dalje unatrag nego što smo smatrali mogućim, objašnjava Shackleton u članku objavljenom na stranicama američkog Sveučilišta Oregon.
Glečerske naslage Antarktike djeluju kao prirodni povijesni arhiv, zarobljavajući atmosferske plinove i čestice u uzastopnim slojevima leda. Za razliku od drugih područja gdje geološka aktivnost briše takve zapise, ovdje je očuvana gotovo neprekinuta klimatska povijest. Posebno je vrijedan plavi led, koji nastaje snažnim sabijanjem koje istiskuje veće zračne mjehuriće, povećava kristale leda i daje mu plavičastu nijansu. Budući da se na tom području više ne nakuplja novi snijeg, drevni slojevi leže neuobičajeno blizu površine.
Još uvijek pokušavamo razumjeti točne uvjete koji omogućuju da tako drevan led opstane tako blizu površine. Uz topografiju, vjerojatno je riječ o kombinaciji snažnih vjetrova i ekstremne hladnoće, pretpostavlja Shackleton.
Otključavanje prošlosti kroz znanost
U sklopu projekta COLDEX američke Nacionalne zaklade za znanost (National Science Foundation) izbušene su tri jezgre na dubinama od 150, 159 i 206 metara. U početku smo se nadali da ćemo pronaći led star do 3 milijuna godina, možda malo stariji, ali ovo otkriće nadmašilo je sva naša očekivanja, kaže Ed Brook, paleoklimatolog i direktor COLDEX-a s američkog Sveučilišta Ohio State.
Datiranje izotopom argona pokazalo je da najdublji uzorak potječe otprilike iz razdoblja prije šest milijuna godina, koje je puno starije od onog kojeg su očekivali znanstvenici. Analiza izotopa kisika otkrila je da je tada Antarktika bila otprilike 12 °C toplija nego danas, a da se zatim postupno hladila do današnjih uvjeta.
Brook je potvrdio planove za dugoročno istraživanje od 2026. do 2031. godine s ciljem da se klimatski zapis produlji još dalje u prošlost.
