Antarktika je možda prešla klimatsku točku bez povratka, upozoravaju znanstvenici, jer nagli pad formiranja morskog leda od 2016. godine izgleda povezan s globalnim zagrijavanjem oceana, izazvanim ljudskom aktivnošću.
U veljači 2023. godine antarktički morski led dosegao je rekordan minimum, što je treće ljeto s rekordno niskim razinama leda u samo sedam godina. Rujan 2023. godine također je zabilježio rekordno nizak maksimum.
Klimatski modeli predviđali su određeni gubitak leda, ali brzina i opseg pada od 2016. godine iznenadili su istraživače. Znanstvenici su se ovog tjedna okupili u Kraljevskom društvu u Londonu (Royal Society London), poznatoj brotanskoj znanstvenoj akademiji, kako bi raspravljali predstavlja li takav razvoj događaja klimatsku prekretnicu.
Povijesni podaci potvrđuju ekstrem
Prirodna varijabilnost u klimi i vremenu ne može objasniti nagli prijelaz, kaže Marilyn Raphael s američkog Sveučilišta California u Los Angelesu. Koristeći podatke iz vremenskih stanica na Antarktici, Raphael je proučila niz mjerenja morskog leda do početka 20. stoljeća. Njezin tim je zaključio da je vjerojatnost minimalne razine leda 2023. godine, gledano samo prema povijesnim trendovima, manja od 0,1 posto.
Zaista promatramo ekstremno ponašanje u smislu morskog leda, rekla je na sastanku Kraljevskog društva, piše New Scientist.
Trenutno vidimo da cijeli antarktički morski led reagira kao cjelina. Promjene koje opažamo vrlo su dugoročne i čini se da ostaju u sustavu dugo vremena, rekao je za New Scientist Alexander Haumann s Alfred Wegener Instituta u Njemačkoj. Haumann gubitak leda pripisuje “nadopunjenoj promjeni” u sustavu morskog leda. Nova istraživanja pokazuju da zagrijana duboka oceanska voda, koju površini približava promjena vjetrova i slanosti, ubrzava nestanak leda.
Potencijalne globalne posljedice
Smanjenje morskog leda na Antarktici moglo bi destabilizirati ledenjake i ledene ploče, što bi dramatično povisilo globalnu razinu mora, jer ledeni pokrov Antarktike sadrži dovoljno vode da podigne globalnu razinu mora za ukupno 58 metara. Smanjenje leda također zatamnjuje površinu, povećavajući apsorpciju topline i daljnje zagrijavanje. Povećano uzdizanje duboke vode moglo bi isto tako osloboditi stotine gigatona ugljika u atmosferu. Znanstvenici tek počinju modelirati kako bi se ti povratni klimatski učinci mogli razvijati i kakve bi to posljedice moglo ostaviti na klimu.
