Švicarski ledenjaci su se tijekom proteklih 12 mjeseci znatno otopili i ovo je četvrto najveće smanjivanje volumena leda od kada postoje mjerenja, priopćila je nacionalna mreže za praćenje ledenjaka GLAMOS.
GLAMOS već godinama prati 176 od 1400 švicarskih glečera.
Zima s malo snijega, posebno u sjeveroistočnom dijelu Švicarskih Alpa, nakon čega su uslijedili toplinski valovi u lipnju, uzrokovala je gubitak 3% ukupne ledene mase ledenjaka, prema ovogodišnjem izvješću GLAMOS-a i Švicarske komisije za promatranje kriosfere.
Ovo je stvarno puno, rekao je Matthias Huss, direktor GLAMOS-a, čija izvješća pokrivaju hidrološku godinu od listopada do rujna.
Iako topljenje leda nije bilo tako ekstremno kao 2022. i 2023., kada su ledenjaci izgubili 5,9% odnosno 4,4%, trend je jasan.
Švicarska je imala svoje najgore desetljeće topljenja leda u povijesti, s izgubljenim jednom četvrtinom volumena ledenjaka od 2015., rekao je Huss novinarima tijekom posjeta ledenjaku Rhone u kantonu Valais.
Glečer Rhone je bio najveći ledenjak u Europi tijekom ledenog doba, ali se brzo smanjio, izgubivši ove godine u prosjeku oko 1,5 metara debljine.
Prema GLAMOS-u, oko stotinu ledenjaka u Švicarskoj nestalo je između 2016. i 2022. godine, a većina bi mogla nestati do kraja stoljeća.
Nažalost, ne možemo puno učiniti da spasimo ledenjake (...) Oni će se ionako nastaviti povlačiti, čak i kad bi se klima danas stabilizirala. Ali ako bi emisije ugljičnog dioksida u sljedećih 30 godina globalno pale na nulu, tada bi se moglo spasiti do 200 švicarskih ledenjaka na velikim nadmorskim visinama, dodao je.
Švicarski ledenjaci ispod 3000 metara nadmorske visine ove su godine posebno su stradali.
Nekada zdravi ledenjak Silvretta u sjeveroistočnoj Švicarskoj doživio je ogromno topljenje leda nakon najmanje količine snijega u tom području otkako su mjerenja započela prije otprilike 100 godina, navodi se u izvješću.
Huss je također upozorio da smanjenje ledenjaka doprinosi destabilizaciji planina. To može izazvati lavine stijenja i leda, poput razornog urušavanja ledenjaka koje je u svibnju ove godine uništilo selo Blatten u Valaisu.
Bez dramatičnog smanjenja stakleničkih plinova povezanih s globalnim zagrijavanjem, stručnjaci za glečere upozoravaju da bi čak i veći glečeri poput Aletscha, čiji je led sada debljine do 800 metara u nekim dijelovima, mogli nestati u narednom naraštaju.
