Niz neobjašnjenih uginuća pasa u Sjedinjenim Državama potaknuo je znanstvenike da ponovno razmotre slabo poznatu bakteriju koju prenose krpelji i koja se pokazuje daleko opasnijom nego što se prethodno pretpostavljalo, osobito kako se staništa ljudi i krpelja sve češće preklapaju.
tri vijesti o kojima se priča
Istraga je započela na američkom Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline, gdje su znanstvenici uzgojili patogen iz oboljelog psa koji je imao simptome nalik onima kod bolesti pjegave groznice Stjenjaka. Sekvenciranje genoma pokazalo je da ta bakterija nije inačica nijednog poznatog uzročnika, nego sasvim nova vrsta unutar skupine uzročnika pjegave groznice. Istraživanje vezano za to objavljeno je u časopisu Emerging Infectious Diseases.
Novootkrivena bakterija nazvana je Rickettsia finnyi, u čast psa iz čije je krvi prvi put izolirana. Prvi put smo prijavili novu vrstu Rickettsia u seriji slučajeva iz 2020. godine koja je obuhvatila tri psa. Od tada smo zaprimili uzorke dodatnih 16 pasa, uglavnom s juga i srednjeg zapada, koji su bili zaraženi istim patogenom, kaže veterinarska istraživačica Barbara Qurollo s američkog Sveučilišta Sjeverne Karoline, u članku objavljenom na stranicama tog sveučilišta.
Infekcije su izazivale vrućicu, letargiju i izraženi pad broja trombocita. Većina je pasa reagirala na antibiotike, no ne i svi. Jedan je uginuo prije dijagnoze, jedan je eutanaziran, a jedan je doživio povrat bolesti i uginuo od nefrotskog sindroma (poremećaj glomerula, odnosno nakupine mikroskopskih krvnih žila u bubrezima koje imaju male pore kroz koje se filtrira krv).
Postoji više od dvadesetak vrsta Rickettsia, pri čemu su neke patogene za sisavce. Budući da se te bakterije razmnožavaju unutar stanica domaćina, njihov je uzgoj težak, ali i jedini pouzdani način njihove identifikacije. Rickettsia parkeri prošla je sličan put prije nego što je 2004. godine prijavljen prvi slučaj zaraze tom bakterijom kod ljudi.
Genom R. finnyi snažno nalikuje drugim uzročnicima pjegave groznice i može se održati u psećim imunološkim stanicama dulje od 104 dana, što upućuje na to da psi mogu biti svojevrsna skladišta infekcije.
Iako još nismo uspjeli potvrditi koja vrsta krpelja prenosi ovaj patogen, smatramo da bi mogao biti povezan s krpeljem Amblyomma americanum, jer je istraživačka skupina iz Oklahome pronašla DNK R. finnyi u toj vrsti, objašnjava Qurollo.
Utvrđivanje domaćina i vektora, ističu istraživači, bit će ključno za predviđanje mogućih posljedica po javno zdravlje.