Zamislite računalo izrađeno od živih ljudskih stanica. Nije riječ o znanstvenoj fantastici, već o rastućoj tehnologiji "inteligencije organoida", gdje se neuroni dobiveni iz matičnih stanica treniraju za izvođenje računalnih zadataka.
Bram Servais, doktorand biomedicinskog inženjerstva a australskog Sveučilišta Melbourne, ističe u članku za The Conversation da je ta tehnologija još uvijek u ranoj fazi, te da su sustavi organoida zasad sposobni tek igrati jednostavne igre poput Ponga ili izvršavati osnovno prepoznavanje govora.
Što potiče zanimanje za tu tehnologiju?
Tri glavna čimbenika potiču zanimanje za ovo područje, napominje Servais. Prvi je rizični kapital, koji sve više ulaže u projekte povezane s umjetnom inteligencijom, čineći spekulativne ideje investicijski izvedivima. Drugi je napredak u uzgoju moždanog tkiva izvan tijela, što privlači i farmaceutsku industriju. Treći je razvoj sučelja mozak–računalo, koji normalizira tehnologije koje spajaju biologiju i strojeve.
Desetljećima su neuroznanstvenici uzgajali neurone na mikrootočnim elektrodama kako bi proučavali obrasce njihove aktivnosti. Rani eksperimenti iz 2000-ih istraživali su dvosmjernu komunikaciju između neurona i elektroda, postavljajući prve temelje bio-hibridnog računalstva. Napredak se ubrzao nakon 2013. godine, kada je dokazano da se matične stanice mogu same organizirati u trodimenzionalne strukture nalik mozgu, odnosno organoide. Danas se ti organoidi rutinski koriste za testiranje lijekova i istraživanje razvoja mozga, iako njihova neuronska aktivnost ostaje primitivna.
Na čemu je fokus?
Godine 2022. tvrtka Cortical Labs sa sjedištem u Melbourneu pokazala je kako uzgojeni neuroni u zatvorenom sustavu uče igrati Pong, privlačeći medijsku pozornost ne samo zbog samog eksperimenta nego i zbog termina "utjelovljena senzibilnost". Servais pojašnjava da su mnogi neuroznanstvenici smatrali da je taj jezik obmanjujući ili etički nesmotren. Do 2023. godine znanstvenici su uveli pojam "inteligencija organoida", privlačan medijima, ali koji može prenaglasiti njihove sposobnosti, u usporedbi sa sustavima umjetne inteligencije. Etički okviri zaostaju, jer se smjernice fokusiraju na biomedicinsku, a ne računalnu primjenu, što je potaknulo hitne pozive za ažuriranjem tih okvira.
Tvrtke u SAD-u, Švicarskoj, Kini i Australiji natječu se u razvoju biohibridnih računalnih platformi. Švicarska tvrtka FinalSpark već nudi daljinski pristup organoidima, dok Cortical Labs planira stolno bioračunalo CL1, namijenjeno istraživačima AI-ja i farmaceutskoj industriji. Akademski projekti istražuju predikcijsko modeliranje složenih događaja, poput izlijevanja nafte u okoliš, pomoću mreža organoida. Trenutni znastveni napori fokusiraju se na ponovljivost, skalabilnost i praktične primjene u neuroznanosti i toksikologiji.
Otvorena pitanja
Tehnologija postavlja i duboka pitanja, poput što se sve računa pod inteligencijom ili Kada bi mreže ljudskih stanica mogle zaslužiti moralno vrednovanje? Servais napominje da bi se rasprave o svijesti, osobnosti i etici biohibridnih sustava mogle pojaviti puno prije nego što se očekivalo, kako će inteligencija organoida sve više napredovati.
