Za mnoge osobe, već obična šetnja ili vrijeme aktivno provedeno u vrtu mogu podići raspoloženje, a najnoviji dokazi sada pokazuju da te jednostavne aktivnosti mogu biti jednako učinkovite kao profesionalno liječenje depresije.
To uistinu ponavlja da tjelesna aktivnost predstavlja opciju za osobe koje imaju simptome depresije i potvrđuje da vježbanje može biti jednako učinkovito kao psihoterapija i antidepresivi, kaže za New Scientist Andrew Clegg s britanskog Sveučilišta Lancashire. Njegov tim proveo je ažurirani pregled znanstvenih istraživanja o tjelesnoj aktivnosti i raspoloženju.
Ranija istraživanja, uključujući i raniji sličan pregled objavljen u stručnom časopisu Cochrane Library iz 2013. godine, sugerirala su da vježbanje može ublažiti simptome depresije jednako učinkovito kao antidepresivi ili kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja pomaže osobama mijenjati misaone obrasce i ponašanje. Na temelju tih nalaza, zdravstvene institucije poput Nacionalnog instituta za zdravlje i skrb u Velikoj Britaniji (NICE) preporučuju redovito aerobno vježbanje u liječenju depresije, obično uz druge terapije.
Klinički značajna promjena
Nova analiza objavljena u časopisu Cochrane Library gotovo je udvostručila bazu dokaza u odnosu na prethodnu, ističe Clegg. Njegov time je analizirao 69 randomiziranih kontroliranih ispitivanja s gotovo 5000 odraslih osoba s blagom, do teškom depresijom ili s visokim rezultatima na standardnim ljestvicama simptoma. U 57 ispitivanja sudionici su nasumično raspoređeni u skupine koje vježbaju ili kontrolne skupine bez liječenja ili s odgođenim liječenjem.
Sudionici su vježbali nekoliko puta tjedno tijekom nekoliko tjedana do par mjeseci. Aktivnosti su se kretale od niskointenzivnih, poput vrtlarenja, do umjerenih poput brze šetnje, pa do visokointenzivnih, kao što su sprint ili nogomet. Ispitivanja joge i istezanja nisu uključena, kako bi se izolirali učinci same tjelesne aktivnosti. Ukupno, vježbanje je umjereno smanjilo simptome depresije, poput stalne tuge ili gubitka interesa za druge, pokazala je najnovija analiza.
Otkrili su klinički značajnu promjenu, ljudi će osjetiti razliku zbog toga, komentirao je za New Scientist Brendon Stubbs, neovisni stručnjak s Kraljevskog koledža u Londonu.
Usporedbe s KBT-om u deset ispitivanja i s antidepresivima u pet ispitivanja pokazale su da je vježbanje podjednako učinkovito.
Nije bilo razlike između njih, napominje za New Scientist Emily Hird, s Kraljevskog koledža u Londonu, koja isto tako nije sudjelovala u navedenoj studiji.
Lagano i umjereno vježbanje činilo se učinkovitijim od intenzivnog, vjerojatno jer sudionici lakše održavaju redovitu rutinu, objašnjava Stubbs. Dobrobiti vježbanja mogu se pripisati socijalnom uključivanju, učenju novih vještina i biološkim mehanizmima. Tijekom vježbanja iz mišića se oslobađaju miokini, uključujući moždani neurotrofni čimbenik (BDNF), koji smanjuje upalu i potiče rast novih moždanih stanica. Trening snage, koji oslobađa više miokina, pokazao je posebno snažne učinke.
Nedostaci studije
Unatoč navedenim rezultatima, u svim ispitivanjima sudionici su znali jesu li u skupini koja vježba ili u kontrolnoj skupini, što izostavlja mogućnost placebo učinka. Isto tako, mnoga su ispitivanja uključivala relativno malen broj sudionika, što može ograničiti njihovu pouzdanost, upozorava na kraju Hird.
