Boravak u mikrogravitaciji ne utječe samo na mišiće i kosti, nego može trajno promijeniti i anatomski položaj ljudskog mozga. Novo istraživanje pokazuje da čak i relativno kratki boravci u svemiru mogu dovesti do mjerljivih promjena u strukturi i položaju mozga astronauta.
Bestežinsko stanje uzrokuje preraspodjelu tjelesnih tekućina, što mijenja način na koji mozak leži unutar lubanje. Ranija istraživanja pokazala su da se središte mase mozga nakon svemirskih misija pomiče prema gore. Eksperimenti s nagibom kreveta s glavom prema dolje, koji se na Zemlji koriste za oponašanje učinaka mikrogravitacije, također su otkrili promjene u volumenu pojedinih regija mozga, što upućuje na anatomske deformacije, a ne samo na pomicanje mozga.
Tim koji je vodila fiziologinja Rachael Seidler s američkog Sveučilišta Florida, analizirao je snimke mozga 26 astronauta. Njih 15 snimano je prije i nakon svemirskih misija posebno za potrebe tog istraživanja, dok je 11 sudjelovalo s usporedivim snimkama iz ranije objavljenih radova. Analiza je uključivala i 24 sudionika 60-dnevnog istraživanja s nagibom kreveta koje je provela Europska svemirska agencija (ESA).
Tijekom boravka u svemiru mozak se pomiče prema gore i unatrag te se i blago naginje unatrag. Pojedine regije pomiču se u različitim smjerovima, što pokazuje lokalizirane promjene oblika. Ti su učinci bili najizraženiji nakon duljih misija, pri čemu su astronauti koji su proveli godinu dana u orbiti pokazali promjene položaja i oblika pojedinih regija mozga unutar lubanje, u rasponu od približno dva do tri milimetra.
Nije utvrđena povezanost s promjenama osobnosti, inteligencije ili kognitivnih sposobnosti. Najveće promjene zabilježene su u regijama odgovornima za ravnotežu i senzomotoričku kontrolu. Najizraženiji pomaci uočeni su u stražnjem insularnom korteksu, a veći stupanj pomaka u tom području bio je povezan s lošijom ravnotežom nakon povratka na Zemlju. Astronauti često navode probleme sa stabilnošću nakon slijetanja, dok potpuni oporavak može trajati mjesecima.
Ovi su nalazi ključni za razumijevanje učinaka svemirskih letova na ljudski mozak i ponašanje. Pokazujemo sveobuhvatne promjene položaja mozga unutar lubanje nakon svemirskog leta i tijekom zemaljskog eksperimentalnog modela koji oponaša učinke mikrogravitacije, pišu autori istraživanja koje je objavljeno u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
Navedeno istraživanje postavlja temelje za razvoj budućih protumjera, koje bi ublažile ili poništile takve promjene u mozgu.
Ovaj rad unapređuje naše razumijevanje neuroanatomskîh promjena u mikrogravitaciji i pruža kvantitativne ciljeve ishoda za razvoj intervencija i optimizaciju strategija oporavka nakon povratka, kako bi se zaštitilo zdravlje astronauta u budućim svemirskim istraživačkim pothvatima. Zdravstvene i izvedbene posljedice ovih pomaka i deformacija mozga povezanih sa svemirskim letovima zahtijevaju dodatna istraživanja kako bi se otvorio put sigurnijem ljudskom istraživanju svemira, ističu na kraju autori studije.
Izvor: Science Alert
