Ljudske aktivnosti navode komarce da postanu sve ovisniji o ljudima, pokazuje novo istraživanje iz Brazila, što nosi ozbiljnije posljedice od obične neugode.
Znanstvenici iz Saveznog sveučilišta u Rio de Janeiru i Instituta Oswaldo Cruz u Brazilu, postavili su svjetlosne zamke u dva rezervata Atlantske šume, uhvativši 52 vrste komaraca. S više od 1700 jedinki, znanstvenici su se usredotočili na ženke komaraca pune krvi.
Samo 24 uzorka sadržavala su DNK prikladnu za analizu, ali rezultati su bili zapanjujući, jer tragovi DNK 18 različitih ljudi dominirali su nalazima. Slijedile su ptice, sa šest uzoraka DNK, dok su krv vodozemaca, glodavaca i pasa svaka zabilježena samo jednom u navedenim uzorcima.
Ovdje pokazujemo da vrste komaraca koje smo uhvatili u ostacima Atlantske šume imaju jasnu sklonost hranjenju ljudskom krvlju, rekao je za Frontiers Jeronimo Alencar, biolog u Institutu Oswaldo Cruz.
Znanstvenici sugeriraju da uočen obrazac kod hranjenja komaraca odražava pad biološke raznolikosti i sve veću prisutnost ljudi.
S obzirom na manje prirodnih opcija, komarci su prisiljeni tražiti nove, alternativne izvore krvi. Na kraju se više hrane ljudima iz praktičnosti, jer smo mi najzastupljeniji domaćin u tim područjima, rekao je Sergio Machado, mikrobiolog sa Saveznog sveučilišta u Rio de Janeiru.
Studija, koja je objavljena u časopisu Frontiers in Ecology and Evolution, napominje da dok svjetlosne zamke privlače gladne komarce, one koji su se nedavno hranili krvlju bilo teže uhvatiti, što upućuje na potrebu za preciznijim metodama hvatanja. Razumijevanje tih navika hranjenja kod komaraca može ojačati i strategije prevencije zaraznih bolesti.
