Podaci koje je objavila europska služba za klimatske promjene Copernicus i neprofitna organizacija Berkley Earth upozoravaju kako se Zemlja naglo zagrijava te kako ranije procjene o stopi zagrijavanja više nisu pouzdane.
Nagli porast zagrijavanja u protekle tri godine naglašava koliko se brzo klimatski sustav može promijeniti, rekla je Kristen Sissener, izvršna direktorica Berkeley Eartha.
A upravo bi te nagle promjene u budućnosti mogle biti kobne za ljude diljem svijeta.
Znanstvenici su već u više navrata upozoravali kako je ključno zaustaviti globalno zagrijavanje te kako je granica od 1,5 stupnjeva već probijena.
Izvješće UN-a već je upozorilo da će globalne klimatske promjene dovesti do velikih promjena u cijelom svijetu - od pojave različitih bolesti, gladi, siromaštva pa do velikih migracija zbog promjene okoliša.
Izvještaj koji je objavio UN-ov međuvladin panel o klimatskim promjenama upozorio je kako bi u sljedećih 15 godina moglo doći do "neizbježnog povećanja rizika" koji će biti "potencijalno nepovratan".
Kumulativni znanstveni dokazi su nedvosmisleni - klimatske promjene prijetnja su ljudskoj dobrobiti i planetarnom zdravlju, navodi se u važnom izvješću osmišljenom kao vodič svjetskim čelnicima u njihovim naporima da obuzdaju klimatske promjene.
Ekstremi na svakom koraku
Do kraja stoljeća klima će se toliko promijeniti da će ljudi koji tada budu živi iskusiti četiri puta više klimatskih ekstrema nego sada.
Glavni autor studije koju je proveo King's College u Londonu, Tom Matthews, upozorava na konkretne posljedice.
Naši nalazi pokazuju potencijalno smrtonosne posljedice ako globalno zatopljenje dosegne 2 °C. Pragovi nepreživljavanja, koji su do sada samo nakratko premašeni za starije odrasle osobe u najtoplijim regijama na Zemlji, vjerojatno će se pojaviti čak i za mlađe odrasle osobe, rekao je Matthews.
U takvim uvjetima dugotrajno izlaganje vanjskom prostoru – čak i za one u sjeni, izložene jakom povjetarcu i dobro hidrirane – očekivalo bi se da uzrokuje smrtonosni toplinski udar. To predstavlja nagli porast rizika od smrtnosti od topline.
No, upozorenje koje su istaknuli u slučaju porasta temperature za gotovo dva stupnja trebalo bi biti hladan tuš i pokrenuti svijet na promjene.
Ističu kako bi ta promjena rezultirala s pet puta više poplava, oluja, suša i toplinskih valova.
Već je najmanje 3,3 milijarde ljudi u svakodnevnom životu vrlo osjetljivo na klimatske promjene i 15 puta je veća vjerojatnost da će umrijeti od ekstremnih vremenskih uvjeta, navodi se u izvješću. Velik broj ljudi je raseljen zbog pogoršanja vremenskih ekstrema.
Izvješće navodi kako će svake godine sve više ljudi umrijeti od toplinskih valova, bolesti, ekstremnih vremenskih uvjeta, onečišćenja zraka i gladi.
Na primjer, toplinski valovi koji su se prije događali samo jednom svakih 50 godina sada se događaju jednom u desetljeću, a ako se svijet zagrije za još jedan Celzijev stupanj, to će se dogoditi dva puta svakih sedam godina, navodi se u izvješću.
Najgori scenarij
Najgori scenariji, koji predviđaju porast temperature od tri ili četiri stupnja, predviđaju katastrofalne posljedice.
Studija King's Collegea pokazuje da bi porast od 4-5 °C mogao biti katastrofalan. Starije odrasle osobe mogu se suočiti s nepodnošljivom vrućinom na više od 60 % Zemljine površine tijekom ekstremnih vrućina, dok bi mlađe odrasle osobe mogle doživjeti vrućinu koju nije moguće preživjeti u najsparnijim suptropskim zonama.
Oko 40 posto Zemljine površine redovito bi trpjelo nepodnošljivu vrućinu, ograničavajući podnošljive uvjete uglavnom na područja visokih i hladnijih srednjih geografskih širina.
Takve projekcije posebno ugrožavaju regije poput saharske Afrike, Južne Azije i dijelova Bliskog istoka, gdje čak i ograničena izloženost vanjskim uvjetima može postati opasna za život.
Pri zagrijavanju od oko 4 °C iznad predindustrijskih razina nenadoknadiva toplina za odrasle utjecala bi na oko 40 % globalnog kopnenog područja, pri čemu bi samo visoke geografske širine i hladnija područja srednjih geografskih širina ostale nepromijenjene, objasnio je Matthews.
Pri 4 °C gotovo polovica svijeta mogla bi se suočiti s razdobljima neizbježne vrućine, što bi te regije učinilo praktički nenastanjivima.
Nepovratne štete
Neke štete od klimatskih promjena - smanjenje ledenih ploča, porast razine mora i promjene u oceanima jer gube kisik i postaju kiseliji - "nepovratne su stoljećima do tisućljećima", navodi se u izvješću.
Znanstvenici procjenjuju kako bi do sredine stoljeća razina mora mogla porasti za 15 do 30 centimetara.
Satelitski podaci koje je prikupila NASA izazivaju još veću zabrinutost jer pokazuju kako bi u sljedećim desetljećima neka područja mogla postati nenastanjiva.
Znanstvenici su upozorili kako bi u mnogim područjima temperatura i razina vlage mogli porasti toliko da će utjecati na zdravlje ljudi.
Područja u kojima boravak znači smrt
Među najugroženijim područjima je jug Azije, gdje bi kombinacija visoke temperature i visoke razine vlage mogla prijeći razinu koju ljudsko tijelo može izdržati već do 2070. godine. Radi se o području koje je među najgušće naseljenima u svijetu, a to bi značilo i brojne smrti i migracije u druga područja.
Zabrinjavajući trend uočen je i na području Bliskog istoka, gdje bi se ekstremni uvjeti mogli dodatno intenzivirati u nadolazećim desetljećima.
U riziku su i dijelovi Kine, jugoistočne Azije i Brazila, u kojima bi dodatno krčenje šuma i intenzivno iskorištavanje resursa moglo samo pogoršati cijelu situaciju i učiniti njihovo stanovništvo još ranjivijim na klimatske promjene. Sve snažnije tropske oluje s golemim količinama kiše i snažnim udarima vjetra mogle bi postati "novo normalno".
No klimatske promjene ne utječu samo na ljude, već i trajno ostavljaju trag na ekosustavu. Toplinski valovi utječu na zemlju, rijeke i šume, na plodnost tla i život biljaka, a onda i na cjelokupni lanac proizvodnje hrane.
U 2025. godini zabilježeni su brojni ekstremni vremenski događaji - toplinski valovi, cikloni i snažne oluje u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi te razorni šumski požari u Španjolskoj, Kanadi i Kaliforniji - čiji intenzitet ili učestalost pogoršavaju globalno zagrijavanje.
Temperature rastu. Dakle, sigurno ćemo vidjeti nove rekorde. Hoće li to biti 2026., 2027. ili 2028., nije previše važno. Smjer kretanja je vrlo, vrlo jasan, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe Copernicusa za klimatske promjene.
Činjenica da bi neki dijelovi Zemlje već za nekoliko desetljeća mogli postati negostoljubiva područja s vremenskim prilikama u kojima nije moguće preživjeti, trebala bi biti dovoljno upozorenje da svijet mora poduzeti ozbiljne korake kako bi se ti najcrnji scenariji izbjegli.
