Budućnost rada postala je nezaobilazna i svakodnevna tema od kada je predstavljen ChatGPT, a mišljenja najvećih stručnjaka prilično se razlikuju, o čemu smo nedavno pisali. Ono što je sigurno jest da će zbog AI-a mnogi ostati bez posla, no optimisti tvrde kako straha za masovnu nezaposlenost nema jer će ova tehnologija stvoriti brojna nova radna mjesta.
O budućnosti rada u ovo vrijeme umjetne inteligencije, tijekom jedne nedavne radio emisije govorio je profesor računalnih znanosti sa sveučilišta u Louisvilleu Roman Yampolskiy. On nije pretjerani optimist oko budućnosti rada, a zanimljivo je i njegovo objašnjenje velike trenutačne tržišne vrijednosti tehnoloških kompanija.
Tko će kontrolirati ljudski rad?
Naime, bilijuni dolara, koliko iznosi vrijednost najvećih tehnoloških kompanija, ne odnosi se samo na vjerovanje kako će softver biti sve bolji, a mogućnosti ove tehnologije sve naprednije, već je to oklada na to tko će kontrolirati ljudski rad u budućnosti.
Umjetna inteligencija, objasnio je, kreće se u smjeru koji će donijeti radikalne promjene i, u konačnici, besplatan rad strojeva. Prelazite s alata na agente s ljudskim sposobnostima koji zaista predstavljaju besplatan rad. Besplatan rad - kognitivni besplatan rad, fizički rad, komentirao je ovaj stručnjak.
Dodao je kako je upravo to razlog zašto su investitori spremni platiti veliki novac i uložiti u kompanije koje još nemaju detaljno razrađene i uhodane poslovne modele. Ako tržišna vrijednost takvih tvrtki iznosi stotine milijardi dolara, to je u biti mala oklada za pristup besplatnoj radnoj snazi.
Kaže kako su tržišta sklona podcijeniti koliko naglo promjene mogu nastupiti jer, jednom kada kvaliteta prijeđe prag upotrebljivosti, zamjena može biti nagla. Ukratko, jednom kada postanu dostupni AI agenti koji će imati sposobnosti kao i ljudski zaposlenici, onda ljudi više neće biti potrebni jer agenti ne trebaju plaću, mogu raditi 24 sata dnevno cijele godine, ne idu na godišnji odmor, bolovanje itd. Za poslodavce, takav se “radnik” čini savršenim. Tvrtke usvajaju sve što smanjuje troškove i povećava brzinu kada pouzdanost postane dovoljno dobra, rekao je.
AI agenti umjesto ljudi
A ako poslodavci dobiju izbor između takvih AI zaposlenika i ljudi sa svojim svojim prednostima i manama, ali koje je potrebno puno više platiti, nije teško zaključiti za koju će se opciju odlučiti.
Ovo, naravno, nije prvi put u povijesti da je tehnologija radikalno utjecala na ljudski rad te su i prijašnje tehnološke inovacije - od parnog stroja preko automatizacije u proizvodnji, značajno promijenile ljudski rad i ljudske živote. No te su tehnologije, dok su automatizirale postojeće poslove, na kraju stvorile i brojna nova radna mjesta. Ovog puta stvari su drukčije, tvrdi Yampolskiy: Za pet godina, imat ćemo mogućnost automatizirati cjelokupni kognitivni rad i puno fizičkog rada.
Naime, umjetna inteligencija ne cilja samo na specifične zadatke, već cilja na opći kognitivni rad pa AI može naučiti širok raspon poslova, uključujući i onaj koji se ranije smatrao jedinstveno ljudskim poput programiranja, računovodstva, dizajna itd. Zbog toga Yampolskiy smatra kako će kako će AI agenti utjecati na brisanje poslova u cijelom spektru ljudskog rada, a ne samo na određenim i ponavljajućim poslovima.
Dok iz Yampolskog pršti pesimizam, drugi tehnološki stručnjaci poput šefa Nvidije Jensena Huanga i Yanna LeCuna iz Mete smatraju kako AI neće zamijeniti ljude, već će promijeniti poslove i način rada, a možda čak i - skratiti radni tjedan.
Kako će izgledati tržište rada za 5 ili 10 godina, jasno, nitko ne zna, no naravno da u ovom slučaju navijamo za vizije ljudi poput Huanga i LeCunna i budućnost u kojoj će nam tehnologija donijeti većinom dobre stvari.
Izvor: Business Insider
