Globalne financije možda podcjenjuju prijetnju klimatskih rizika jer se oni ubrzavaju brže nego što se očekivalo, upozorava novi zajednički izvještaj Instituta i Fakulteta aktuara (stručnjaci za procjenu rizika) IFoA i Sveučilišta u Exeteru. Najnoviji izvještaj, nazvan Parasol Lost, ističe da kreatori globalnih politika i financijske institucije u potpunosti ne uzimaju u obzir te sve ozbiljnije opasnosti.
Glavni pokretač ubrzanog zagrijavanja je gubitak učinka takozvanog skrivenog suncobrana, odnosno učinka hlađenja uzrokovanog aerosolima, koji je prethodno neutralizirao oko 0,5 °C porasta globalne temperature. Kako se onečišćenje zraka smanjuje, posebno zbog strožih propisa u brodarstvu, to privremeno zaštitno djelovanje nestaje, izlažući planet bržem zagrijavanju. Osjetljivost Zemljine klime na stakleničke plinove također bi mogla biti viša nego što se ranije procjenjivalo, što dodatno ubrzava klimatske promjene.
Planetarna insolventnost
Bez intervencije izvještaj predviđa da bi globalne temperature mogle doseći 2 °C prije 2050. godine. Takvo zagrijavanje povezano je s dubokim društvenim i ekonomskim posljedicama, uključujući poremećaje u opskrbi hranom i vodom, masovne migracije i ozbiljne posljedice za javno zdravlje. Financijske posljedice mogle bi uključivati inflaciju uzrokovanu klimom, iznenadne šokove i povlačenje osiguranja iz visokorizičnih područja, što povećava prijetnju takozvane planetarne insolventnosti, odnosno društvenog i gospodarskog kolapsa zbog gubitka ključnih prirodnih sustava potpore.
Dosadašnji ekonomski modeli podcjenjivali su navedene prijetnje. Prethodne procjene sugerirale su da bi porast temperature od 3 °C smanjio globalni BDP za samo 2,1 posto, a porast od 6 °C za 7,9 posto. Ti su izračuni isključivali mnoge materijalne rizike koje sada znanstvenici prepoznaju. Nedavna analiza UK Climate Financial Risk Foruma pokazuje da bi ozbiljni kombinirani klimatski i prirodni šokovi mogli realno smanjiti globalni BDP za 15 – 20 posto u razdoblju od pet godina.
Upozorenja stručnjaka
Sandy Trust, glavna autorica navedenog izvještaja i članica Odbora za održivost IFoA-e, upozorila je da je globalna financijska stabilnost ugrožena klimatskim promjenama. Rekla je da stručne analize rizika pokazuju kako je tempo zagrijavanja i njegov ekonomski utjecaj mogao biti značajno podcijenjen.
Ako ne djelujemo brzo, klimatske štete počet će narušavati rast i budući prosperitet. Paralele s propustima u upravljanju rizicima tijekom globalne financijske krize su očite: prevelika oslonjenost na povoljne modele i neprepoznavanje sustavnog rizika, rekla je Trust, stoji u objavi na blogu Green Futures Solutions, iza kojeg stoji britansko Sveučilište Exeter.
Sir David King, osnivač međunarodne neovisne Savjetodavne skupine za klimatsku krizu te britanski znanstvenik i bivši glavni znanstveni savjetnik britanske vlade, pozvao je na hitno djelovanje. Pozvao je svjetske vlade da provedu plan oporavka Planetarne solventnosti usklađen s 4R strategijom (Reduce, Reuse, Restore, Resilience).
Neposredne mjere za ubrzanje društvene prilagodbe, ubrzanu energetsku tranziciju i uklanjanje viška stakleničkih plinova su ključne. Ekonomski gledano, djelovanje sada donijet će iznimno pozitivne rezultate, rekao je King.
Dr. Jesse Abrams, jedan od autora navedenog izvještaja i viši istraživač na britanskom Sveučilištu u Exeteru, opisao je rastuće fizičke rizike za ekonomije.
Ulazimo u novu stvarnost svijeta od 1,5 °C, gdje klimatski šokovi pogađaju brže i intenzivnije, rekao je Abrams. Ekonomski trošak već je vidljiv, od katastrofa vrijednih milijarde dolara u SAD-u koje sada nastaju svakih 19 dana u usporedbi sa svaka 82 dana 1980-ih. Kreatori politika i tržišta moraju se pripremiti za ove utjecaje prije nego što eskaliraju, upozorava Abrams.
