Upozorenje znanstvenika: Otapanje ledenog pokrova usporit će najsnažniju oceansku struju

Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju.

Hina | 03.03.2025. / 10:30

Antaktika, ilustracija (Foto: Getty Images)

Otapanje ledenog pokrova Antarktike usporit će najsnažniju oceansku struju na svijetu, utvrdili su australski i norveški istraživači.

Antarktička cirkumpolarna struja mogla bi usporiti za oko 20 posto do 2050. u slučaju velikih emisija ugljičnih plinova, ustanovili su istraživači sa sveučilišta u Melbourneu i norveškog istraživačkog centra NORCE.

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske "oceanske pokretne trake", koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean.

Ledena santa A32a Jedna od najvećih i najstarijih santi leda prijeti sudarom s otokom na jugu Atlantskog oceana

Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju.

Inženjer fluida Bishakhdatta Gayen, klimatski znanstvenik Taimoor Sohail i oceanograf Andreas Klocker analizirali su simulaciju oceana i morskog leda kako bi prognozirali učinke promjene temperature, slanosti i vjetrova.

Gayen je kazao da je ocean krajnje kompleksan i fino ugođen.

Ako se ovaj trenutni 'motor' pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova.

Antarktička struja služi i kao barijera da invazivne vrste ne dođu do Antarktike.

Kada ona slabi ili usporava, postoji veća vjerojatnost da će takve vrste doprijeti do krhkog kontinenta.

Ledenjak Thwaites Otkriveno dokad bi se jedan od najvećih svjetskih ledenjaka mogao otopiti i koliko će se zbog toga podignuti razina mora

Sohail je rekao da se predviđa da će do sličnog usporavanja doći i u slučaju manjih emisija ugljičnih plinova, ako se otapanje leda ubrza kao što je prognozirano u drugim studijama.

Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015. namjeravao je ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina. Mnogi znanstvenici se slažu da smo već došli do tog cilja od 1,5 stupnjeva, a vjerojatno će biti toplije s posljedičnim učincima za otapanje leda na Antarktici, dodao je Sohail.

Koordinirani napori za ograničavanje globalnog zatopljenja (smanjenjem emisija ugljičnih plinova) će ograničiti otapanje antarktičkog leda, čime će se izbjeći prognozirano usporavanje antarktičke cirkumpolarne struje.

Vezane vijesti

Još vijesti