Snažan potres koji je pogodio ruski poluotok Kamčatku podsjetio je na brojna trusna područja u svijetu u kojima bi se mogao dogoditi sličan potres, ali sa mnogo ozbiljnijim posljedicama. Jedno od područja nalazi se s druge strane tjesnaca na sjevernom dijelu Kanade.
Radi se o rasjedu Tintina koji se proteže više od 1000 kilometara preko sjeverne Kanade i završava na Aljasci. Iako se smatralo da je neaktivan posljednjih 40 milijuna godina, nova studija, objavljena u časopisu Geophysical Research Letters, upozorava kako bi se to moglo uskoro promijeniti.
Istraživači kanadskih Sveučilišta Victoria i Sveučilišta Alberta zabilježili su dvije skupine potresa koje su, relativno nedavno, pomaknule tlo uz rasjed Tintina. "Relativno nedavno" u geološkom smislu, jer radi se o potresima koji su se dogodili prije 2,6 milijuna godina i 132 tisuće godina.
12 tisuća godina tišine
Znanstvenike zapravo zabrinjava relativno mirno razdoblje posljednjih 12 tisuća godina, kad nije bilo nikakvih značajnijih potresa. Upozoravaju kako bi to mogao biti uvod u nešto veliko.
Praćenjem kretanja tla zabilježili su da se rasjed pomiče, a tlak ispod površine povećava brzinom od 0,2-0,8 milimetara godišnje. Iako to ne zvuči puno, za znanstvenike je to pokazatelj da je veliki potres neizbježan.
Geolog Theron Filey sa Sveučilišta Victoria pojasnio je kako je tijekom proteklih nekoliko desetljeća zabilježeno nekoliko manjih potresa duž rasjeda TinTina, ali ništa što bi sugeriralo da bi moglo doći do velikog potresa. Međutim, veća dostupnost novih podataka potaknula je njega i njegove kolege da ponovno pogledaju i prouče rasjed.
Koristeći kombinaciju najnovijih satelitskih snimaka visoke rezolucije i LIDAR tehnologije (iste one kakva se koristi kod autonomnih vozila), proveli su detaljnu analizu rasjeda Tintina. Analiza je otkrila uske površinske pukotine koje su obično skrivene pod šumskim raslinjem. Ti rasjedni ogranci ukazuju na potrese u prošlosti, ali ne i u posljednje vrijeme.
Znanstvenici su izračunali da se tijekom prošlosti, rasjed trebao pomaknuti za oko šest metara. Problem je što se to nije dogodilo, a pritisak ispod površine raste. To će s vremenom dovesti do oslobađanja pritiska i potresa koji bi mogao premašiti jačinu od 7,5 stupnjeva.
Prethodno nepoznata opasnost
Iako se rasjed proteže područjem koje nije jako naseljeno, znanstvenici upozoravaju da bi on ipak mogao prouzročiti veliku štetu na infrastrukturi i ekosustavima.
Upravo zato istraživači žele pomnije pratiti rasjed Tintina kako bi, na temelju podataka iz prošlosti, pokušali što bolje predvidjeti buduće događaje. Možda čak i predvidjeti kad bi se taj snažni potres (i kakve bi bile njegove posljedice) u konačnici mogao dogoditi.
Rasjed Tintina predstavlja važnu, prethodno nepoznatu seizmičku opasnost za regiju, upozoravaju u svom radu.
Ovo istraživanje prepoznao je i kanadski Nacionalni model seizmičke opasnosti (NSHM) koji uključuje mogućnost velikih potresa u središnjem teritoriju Yukon. Iako do sad rasjed Tintina nije bio prepoznat kao zaseban seizmogeni izvor, nakon ovog istraživanja bit će uključen u NSHM koji služi kao osnova za seizmičke građevinske propise i druge inženjerske standarde koji štite ljudske živote i kritičnu infrastrukturu. Nalazi će također biti podijeljeni s lokalnim vlastima i upraviteljima hitnih situacija kako bi se poboljšala spremnost za potrese.
Izvor: Phys.org
