Kad je prije 36 godina Sir Tim Berners-Lee u Švicarskoj napisao prijedlog za nešto potpuno novo, što je nazvao "World Wide Web", imao je plemenitu ideju na umu. Želio je pronaći način kako komunicirati sa svojim suradnicima putem poveznica i unutar decentraliziranog sustava upravljanja informacijama.
Taj prijedlog bio je začetak interneta kakvog danas poznajemo.
A s obzirom na to koliko je web promijenio svijet u kojem danas živimo, već se godinama 1. kolovoza obilježava kao "Dan World Wide Weba".
Danas je teško zamisliti svijet bez weba (odnosno interneta), surfanja, pretraživanja, društvenih mreža, platformi za videa i glazbu, servera za videoigre, ali i digitalne ekonomije.
Svega toga ne bi bilo da 1989. godine Berners-Lee, kojeg danas s pravom nazivamo "ocem weba", nije predložio osnivanje takve mreže, a godinu dana kasnije i osmislio tri glavne tehnologije koje omogućavaju ono što danas smatramo internetom - programski jezik HTML, URL (adresu internetske stranice) i HTTP protokol (kojim se šalju podaci). Te tri tehnologije i danas su u upotrebi.
No, Berners-Lee nije stao samo na tome. Napravio je i prvi internetski preglednik, prvi HTTP poslužiteljski softwer, prvi web poslužitelj i prve web stranice. Te stranice i danas su dostupne na adresi CERN-a.
Prvi korisnici "weba" bili su znanstvenici i znanstvene intitucije i do travnja 1993. godine, "web" je bio znanstvena mreža. Tek kad je CERN u travnju 1993. godine softver "World Wide Web" učinio javnom domenom, započinje komercijalna upotreba.
I možemo reći da je od tad WWW samo rastao.
Novi standardi, nove tehnologije
Kako bi se poštovali i dalje razvijali standardi i tehnologije u rujnu 1994. godine Berners-Lee osnovao je World Wide Web Consortium (W3C) tijelo koje je na jednom mjestu okupljalo različite tvrtke spremne stvoriti standarde i preporuke za poboljšanje weba.
Do kraja 1994. godine pojavile su se brojne stranice koje poznajemo i danas poput Yahoo!, The Internet Movie Database (IMDB), MTV i druge. Prve web trgodine osnovane su 1995. godine, a posluju i danas - eBay i Amazon.
U razdoblju od 1991. do 2001. godine, pokrenute su brojne tehnološke tvrtke koje su, na valu razvoja weba i novih tehnologija, prikupljale velike investicije. No, taj je "dot-com" balon ubrzo eksplodirao i zauvijek izbrisao stotine malih tvrtki koje su imale velike snove.
Oni koji su preživjeli postali su internetski divovi kakve danas poznajemo - Amazon, eBay, Google i mnogi drugi.
Ulaskom u 21. stoljeće svijet i web ušli su u novu eru - eru društvenih mreža, mobilnih telefona i mobilnog interneta, ali i kibernetičkog kriminala i internetske cenzure.
S razvojem sve više uređaja koji se povezuju na internet, razvio se i Web 2.0, odnosno web stranice čiji sadržaj stvaraju korisnici, međusobno dijele i koje pregledavaju na različitim uređajima. Razvijaju se stranice poput YouTubea, Facebooka, različitih blogova, Pintresta, pojavljuju se web-aplikacije i druge.
Danas govorimo o razvoju Web 3.0, konceptu decentraliziranog interneta izgrađenom na blockchain tehnologiji. Ideja je da se kontrola nad sadržajem povrati iz ruku velikih tehnoloških kompanija u ruke običnih korisnika, što bi trebalo rezultirati boljom međusobnom suradnjom i transparentnošću u korištenju.
Iako se o Web 3.0 govori još od 2014. godine, njegova primjena ide sporije nego što su mnogi predviđali. Za sad bismo mogli reći da koristimo Web 2.5 koji u sebi ima velik dio Web 2.0, ali i neke aspekte Weba 3.0, a glavna mu je karakteristika gomila sadržaja stvorenog pomoću umjetne inteligencije.
Teško da je Sir Tim Berners-Lee to mogao zamisliti pred 36 godina.
