Iako su u Hrvatskoj roboti na cestama rijetka pojava (sjetimo se Tonke koja se nedavno prošetala gradom), na nekim američkim tržištima sve je veći broj dostavnih robota koji dijele pločnike s ljudima, prelaze ceste preko pješačkog prijelaza (jedan se takav čak i sudario s robotaksijem) i slično kako bi donijeli naručeni proizvod. Najčešće je riječ o hrani te su takvi roboti prilično popularni na studentskim kampusima.
Više kompanija razvija takve robote. O Starship Technologiesu već smo pisali više puta te ova tvrtka ima flotu od nekoliko tisuća robota, a u posljednje vrijeme sve je popularniji i startup Serve Robotics koji je, zanimljivo, nastao iz - Ubera. Prije samo godinu dana ulicama se kretalo stotinjak njihovih robota, no danas se njihov broj povećao na oko 2 tisuće te su dostupni na više tržišta.
Sustavi kakvi se koriste u autonomnim vozilima
Dostavni roboti bazirani su na sličnim naprednim sustavima percepcije i donošenja odluka koji su razvijeni i koriste se u autonomnim automobilima. Opremljeni su kamerama i lidarima, dok softver, treniran na velikoj količini podataka i slika ulica i okruženja u kojem se roboti kreću, prepoznaje kontekst i situaciju u stvarnom vremenu. Ne samo da je riječ o iznimno sofisticiranoj tehnologiji, već ovakvi roboti predstavlja i jednu od najočitijih primjena umjetne inteligencije u fizičkom svijetu, komentirali su na Tech Spotu.
Kako je objasnio prvi čovjek Servea Ali Kashani, čak četvrtina dostava u SAD-a odnosi se na tzv. “last mile” dostave, tj. na dostavu na malim udaljenostima za koje nema puno smisla koristiti automobile i ljudske resurse jer to predstavlja veliki trošak samo kako bi se kupcima donijela pizza ili slično. Za takve su situacije takvi roboti idealni.
No ne slažu se svi s takvim razmišljanjem o učinkovitosti i manjim troškovima. Naime, za dio ljudi, slično kao i s robotaksijima, takvi su roboti simbol tehnološke dominacije elite nad ostatkom svijeta te veliki korak prema zamjeni ljudi s robotima i tehnologijom. Neki su zato odlučili krenuti u akciju i pokazati što misle o njima, no u većini slučajeva riječ je samo o čistom vandalizmu.
Vandalizam i prosvjedi
Na mreži se tako pojavljuje sve više videozapisa na kojima su ljudi snimljeni kako udaraju i obaraju robote, pokušavaju ih uništiti pa čak i ukrasti ono što dostavljaju. Vandalizam ipak nije jedini način izražavanja nezadovoljstva. Stanovnici Chicaga tako su potpisali peticiju s kojom traže zabranu takvih robota jer smatraju da ugrožavaju pješake na pločnicima, dok su studenti sa Sveučilišta Notre Dame pozvali na njihov bojkot.
Kompanije poput Servea, naravno, ne žele da se njihovi roboti uništavaju i zabranjuju te pokušavaju pronaći način na koji bi se, koliko je to moguće, predstavili u boljem svjetlu pred zajednicom i ljudima koji ne gledaju blagonaklono na njih. Neki od načina na koji to pokušavaju napraviti jest dizajnom samih robota koji podsjeća na igračke i kućne ljubimce, kao i treniranjem AI-a i softvera kako bi roboti bili pažljivi i usporili kada se nalaze u blizini ljudi.
Ipak, usprkos tim zanimljivim pokušajima, za očekivati je kako će, s povećanjem broja robota na pločnicima, a možda i povećanjem broja otkaza zbog AI-a, rasti i nezadovoljstvo ljudi s modernom tehnologijom poput takvih dostavnih robota.
