Govor mržnje na internetu je naš problem i mi ga moramo riješiti

Govor mržnje, “trolanje” i ostali necivilizirani ispadi ogroman su problem interneta, svi ih nastoje riješiti, ali…

Tomislav Ćuto Tomislav Ćuto | 03.06.2017. / 14:45

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Ekspanzija interneta, odnosno preciznije rečeno pristupa internetu sa sobom je poput lavine povukla i promjenu ponašanja, kako pojedinca, tako i društva općenito. Nažalost, jedan od najvećih problema je rapidan porast govora mržnje na internetu, koji je sve češći i radikalniji, a dobna granica se opasno spušta.

Brojne društvene mreže i aplikacije za komunikaciju prvenstveno su zamišljene kao platforme za povezivanje ljudi, što u pravilu i jesu, ali u sjeni čuči opasnost upravo korištenja svih tih silnih servisa za govor mržnje, trolanje, podcjenjivanje, vrijeđanje… Bilo je tu i radikalnih reakcija, poput ove posljednje kada je jedan Švicarac kažnjen s 4 tisuće dolara jer je “lajkao” jedan komentar na Facebooku. Komentar je, dakako, kategoriziran kao govor mržnje, no svejedno je ovakva kazna izrečena prvi puta u povijesti, pa se mnogi pitaju je li primjerena i pravedna…

Možemo li dobiti rat protiv mržnje?

Može li se takvo ponašanje sasvim iskorijeniti, može li se web učiniti mjestom na kojem ćemo poštovati jedni druge? Nema smisla lagati se i prosipati demagogiju, takav je scenarij, nažalost, nemoguć. Rat s mržnjom se ne može dobiti, ali se mogu dobivati pojedinačne bitke i malim, sitnim koracima, mijenjati percepcija weba i svega što on sa sobom nosi, kao i preodgajanje novih generacija, ali i onih koje su već “stoljećima” na internetu. Baš kao što svoju djecu odgajamo u stvarnom životu i pokušavamo im pomoć da izrastu u ljude koji će poštovati druge, tako ćemo morati krenuti i s “internet odgojem”.

Pojedinac, dakako, tu ne može ništa, apsolutno ništa učiniti sam, potrebna je reakcija država i vlada, no ponajprije onih koji u svojim rukama drže istinsku moć interneta. Kompanije koje u svojem vlasništvu imaju najveće web servise, društvene mreže i aplikacije za komunikaciju moraju, jednostavno moraju pokušati napraviti sve da razina govora mržnje na internetu počne opadati. Polako, malim koracima ipak se konstruktivno grade inicijative koje bi trebale ponuditi barem početak rješenja ovog istinski velikog, ogromnog i opasnog problema.

Prije otprilike godinu dana (31. svibnja 2016.) Europska unija je kroz svoje regulatorno tijelo imena Europska komisija sjela za isti stol s predstavnicima četiri velike kompanije odnosno servisa društvenih medija - Microsoft, Facebook, Twitter i YouTube. Jedini cilj, borba protiv govora mržnje na internetu, njegovo suzbijanje i nove smjernice u borbi protiv ove web pošasti. Tada su se predstavnici navedenih društvenih mreža i kompanija svojim potpisima obavezali da će promptno reagirati na svaku pojavu govora mržnje na internetu i u roku od 24 sata povući konkretne poteze i primijeniti sankcije.

Napredak je malen, ali značajan

Najnoviji podaci koji su objavljeni pokazuju, kada se kompariraju s onima od prije šest mjeseci, kako je došlo do napretka u borbi protiv govora mržnje, Facebook tu prednjači jer je ova kompanija ili ako hoćete društvena mreža sve prijave ispitala i reagirala u spomenutom roku od 24 sata. Ni ostali nisu “spavali”, svjesni ozbiljnosti problema, nego su u skladu s Kodeksom postupanja za suzbijanje govora mržnje podignuli brzinu reakcije, pa je tako postotak pregledanih prijava u roku jednoga dana s 40%, koliko je iznosio prije šest mjeseci, skočio na 51%.

I to je, bez obzira na napredak, još uvijek premalo, pa će se uz divove IT scene i društvenih mreža u cijelu ovu priču morati uključiti i svi ostali. Ovo je borba za dostojanstvo svih nas koji koristimo internet, baš kao i u stvarnom životu, moraju se snositi sankcije za vrijeđanje i omalovažavanje, napadanje drugih i sve ono čemu nažalost svjedočimo iz dana u dan. Esencijalni je problem što se mnogi u internet komunikaciji i virtualnom životu ponašaju dijametralno suprotnom onome kako bi se ponašali ili se ponašaju u stvarnom životu. Jer, relativna anonimnost na webu daje im prividnu moć i samopouzdanje što iskorištavaju vrlo često, ako ne i uvijek, za napad na druge…

Većina zemalja, uključujući i Hrvatsku, ima zakonsku regulativu i okvire za kažnjavanje govora mržnje na internetu, ali nismo sigurni kakvi su konkretni rezultati i je li netko uopće dobio “pristojnu” kaznu zbog govora mržnje na webu. Neće biti lagano, neće biti jednostavno, konačni epilog, ponovimo, neće rezultirati apsolutnim odstranjivanjem govora mržnje na internetu, no svi se moramo uključiti u tu borbu. Bez ikakvog kalkuliranja i razmišljanja.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti