Razvoj infrastrukture punjača jedna je od najbitnijih stavki kako bi se pojednostavio prijelaz s benzinaca i dizelaša na električna vozila, odnosno vozila koja ne ispuštaju ispušne plinove, naglasili su iz udruge Strujni krug koja okuplja vlasnike električnih automobila. Dodaju kako, diljem Hrvatske već postoji značajan broj punionica za električne automobile, ali kako količina vozila raste te brojni turisti posjećuju Hrvatsku, taj je broj punjača potrebno još dodatno povećati kako bi se vozačima istih olakšalo svakodnevno korištenje.
U Hrvatskoj se već provodi nekoliko značajnih projekata za poboljšanje infrastrukture punjača, ali sada je i korak dalje napravila nova regulacija AFIR koja će, na razini Europske unije, dodatno pomoći u povećanju broja punjača za električna vozila.
Naime, regulacija AFIR postavlja tzv. nacionalno obvezujuće ciljeve kojima će se propisati koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila, ovisno o broju vozila u državi.
Primjerice, za države članice poput Hrvatske, koje imaju manje od 1 posto udjela električnih vozila u sveukupnoj floti vozila, određeno je da do 2025. godine moraju postaviti punjača u ekvivalentu snage 3 kW po svakom potpuno električnom vozilu i 2 kW po svakom plug-in hibridnom vozilu. Hrvatska bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 11.524 kW.
Hrvatska će za ispunjenje ovog uvjeta do 2025. godine morati postaviti od 100 do 200 brzih punionica za električna vozila, naravno ovisno o njihovoj snazi. Ukoliko će se postavljati punionice snage 50-70 kW, možemo očekivati 200-tinjak brzih punionica, a ako će iste biti veće snage poput 100-150 kW, bit će manji broj punionica, ali i mogućnost znatno bržeg punjenja, objasnio je Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug.
No, do 2027. godine infrastruktura punionica diljem države će morati pružati jednaku snagu kao da je 3 posto ukupne flote potpuno električno, a do 2030. godine će broj punionica morati porasti u skladu kao da je 5 posto ukupne flote potpuno električno. Tako bi Hrvatska do 2027. godine morala postaviti oko 470 brzih punjača, primjerice snage od 150 kW, a do 2030. godine više od 800 takvih punionica.
Takve punionice mogu napuniti prosječno električno vozilo već za 10-25 minuta, pa je jedino bitno da se iste vrlo dobro rasporede po hrvatskim prometnicama kako bi se olakšalo putovanje u gotovo svaki dio naše zemlje, dodaje Prpić.
Također, novom europskom regulacijom bi se postavili ciljevi za znatno povećanje broja punjača na TEN-T koridoru – jedinstvenoj transeuropskoj mreži prometnica koja povezuje sve glavne prometne točke u Europi. To znači da bi se u Hrvatskoj i susjednim zemljama dodatno povećao broj punionica za laka i teška električna vozila na relacijama Ljubljana-Zagreb i Varaždin-Rijeka.
Kako pojašnjavaju iz Udruge, za laka električna vozila (osobna vozila i laka dostavna vozila) se regulativom želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže Europske unije i time osigurati jednostavno putovanje električnim vozilima diljem EU. Tako je cilj da do 2025. godine na svakih 60 km bude stajalište s punionicama ukupne snage od barem 600 kW i s barem jednom punionicom od 300 kW. Do 2030. godine bi se spomenute punionice na stajalištima trebale nadograditi do 900 kW, a barem dvije punionice imati snagu 350 kW.
S druge strane, AFIR zahtjeva da se do 2025. godine za kamione i autobuse na TEN-T koridoru na svakih 60 kilometara postave punionice ukupne minimalne snage 2000 kW, od kojih će barem dvije biti snage 800 kW. Do 2030. godine bi ta stajališta trebalo nadograditi punionicama ukupne snage 5000 kW, od kojih bi njih barem četiri imale snagu od 800 kW.
Dodatno, na svim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, države članice do 2025. godine moraju osigurati mrežu punionica na svakih 100 kilometara koje će imati ukupnu snagu 2000 kW i barem jednu punionicu snage 800 kW, a do 2035. godine bi se punionice morale nadograditi na sveukupnu snagu od 5000 kW s barem dvije punionice snage 800 kW.
Navedene udaljenosti od 60 i 100 kilometara između punionica na autocestama odlično su rješenje kojim će se mnogim vozačima pružiti bezbrižna vožnja po hrvatskim prometnicama, a propisane ukupne snage za stajališta omogućit će velik broj punionica i vrlo brzo punjenje električnih vozila kako bi se spriječila nepotrebna čekanja i gužve, dodaje Prpić.
Svako urbano čvorište na spomenutim prometnicama morat će do kraja 2025. godine imati minimalno 1400 kW snage koja će se raspoređivati na četiri punionice snage 350 kW, a do 2030. godine će se sveukupna snaga morati povećati na 3500 kW. Tu su i dodatna odmorišta/parkinzi koji će morati do 2027. godine omogućiti barem dvije punionice minimalne snage 100 kW s V2G tehnologijom, odnosno do 2030. godine će morati imati barem četiri takve punionice.
Naplata punjenja vozila bi se prema AFIR-u trebala omogućiti i pomoću bankovnih kartica pa bi svi operateri punionica do 2025. godine trebali postaviti čitače kartica na svoje nove punionice, a na postojeće punionice do 2027. godine. Time bi se uvelike olakšala naplata punjenja brojnim vozačima električnih vozila, a pogotovo turistima koji nisu upoznati s mrežom punjača u zemlji koju posjećuju.
Ono što je pri naplati punjenja vrlo bitno jest i transparentni prikaz cijena punjenja, naglašavaju iz Udruge. Prijedlog Europske komisije je da na svakoj punionici budu izložene cijene punjenja i to prikazane prema jedinici kWh, a također je uvjetovano da punjenje bude „cjenovno-prihvatljivo“, s iznimkom da se može naplaćivati naknada za stajanje na punionici nakon punjenja.
