Prijelaz na električna vozila u Hrvatskoj će kako se čini pričekati, jer uz njihovu skupoću kasnimo s infrastrukturnom za punjenje, pa će građani barem kako sada stoje stvari i dalje kupovati polovne benzince, a pogotovo dizelaše, kojih je lani uvezeno više od 53 tisuće, 40 tisuća više nego benzinaca.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da će tranzicija prema potpuno električnim vozilima u Hrvatskoj biti "mnogo sporija nego što je to bilo planirano". Predviđa da do 2030. godine udio električnih vozila u Hrvatskoj neće prijeći 20 posto.
Marušić podsjeća da je ove godine Europski parlament nakon zahtjevnih pregovora, rekao ne motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine.
Zapadne zemlje se pripremaju za tu transformaciju, mi debelo kasnimo. Ne ulazeći u autonomiju električnih automobila, kod nas je još uvijek slaba infrastruktura za ta vozila. Intencija je da se ona pune noću, kada struje ima više, no gdje sada, recimo u Novom Zagrebu, imate infrastrukturu koja bi zadovoljila veće potrebe?, pita Marušić.
Po njemu, Hrvatska nema strategiju u tom području.
Sada je udio električnih vozila u ukupnom broju vozila relativno malen, a kada dođe do četiri-pet posto, raspast ćemo se jer nemamo infrastrukturu, smatra Marušić.
Ističe kako su dizelski motori postigli optimum, no i kako država na sve moguće načine radi na tome da se uspori prodaja dizelaša.
Šta ćemo voziti na struju koje nemamo, koja je skupa i koju nerijetko uvozimo iz zemalja koje je proizvode iz ugljena?, pita se Marušić, ponovivši da je Hrvatskoj hitno potrebna infrastrukturna i energetska transformacija.
Tvrdi da nema egzaktnog dokaza da su električna vozila čišća od dizelaša ili benzinaca. Spominje njemački autoklub ADAC, koji je, kaže, dokazao da su ukupne emisije dizelskih automobila srednje klase (proizvodnja i recikliranje automobila, plus proizvodnja dizelskog goriva, plus potrošnja u vožnji) 20 posto manje nego kod električnih (proizvodnja i recikliranje auta plus realna proizvodnja i distribucija struje).
Masovno se uvoze dizelaši
Davnog 18. ožujka 2008. godine dizelsko gorivo u Hrvatskoj postaje prvi puta skuplje od benzinskog. Do tada su se masovno kupovali dizelaši jer manje troše i imaju izdržljivije motore. Stalne cjenovne promjene goriva ni danas, međutim, nisu pokolebale građane da streme dizelskim pogonima.
Deset godina kasnije, dakle 2018., u Hrvatskoj je bilo registrirano 1,6 milijuna osobnih vozila, od toga 51 posto benzinaca i 49 posto dizelaša. Prodaja električnih vozila i tada je, kao i danas, bila u povojima. Te godine do prvog dana listopada u Hrvatsku je uvezeno odnosno uneseno 58.500 rabljenih osobnih vozila, od kojih su 87 posto bili na dizelski pogon.
Ljudi masovno uvoze dizelaše, ali ih zadnjih godina zbog sve većih nameta, sve manje kupuju nove. Tako je 2017. udio prodanih dizelaša pri prodaji novih osobnih vozila iznosio 54,8 posto, godinu kasnije 42,7 posto, a 2019. 35,1 posto. Godinu kasnije, 2020. taj je postotak iznosio tek 34,8 posto.
Prošle godine novih vozila na benzinski pogon prodano je 24.100 ili 53,2 posto, dizelaša 10.751 odnosno 23,7 posto, hibrida 7.068 ili 15,6 posto. Električni auto kupila su 1.373 hrvatska građana ili tri posto, a vozila na plinski pogon 1.997 odnosno 4,4 posto.
Ipak, iako puževim korakom, raste kupnja automobila na struju pa su lani registrirana 1.373 takva vozila, godinu ranije tek 539. Naravno, većina električnih automobila kupljena je uz državne potpore do 70.000 kuna po automobilu.
U prvih devet mjeseci 2022. najviše su se tražila nova vozila na benzinski pogon - njih je prodano 18.999 ili 53,3 posto od ukupne prodaje, a slijede hibridi s prodajom 7.166 vozila odnosno 20,1 posto. Dizelaši su na trećem mjestu budući da je vozila na dizelski pogon prodano 6.956 ili 19,5 posto, dok je auto na plin kupio 1.551 kupac odnosno 4,4 posto. Na kraju, potpuno električnih vozila za devet mjeseci prodano je 970 što je 2,7 posto od ukupne prodaje.
Izumiru li dizelaši i benzinci?
Možda u najrazvijenijim europskim, odnosno svjetskim državama, ali kod nas još uvijek ne.
U Hrvatskoj je u lipnju 2021. godine cijena dizela porasla za 13 posto u odnosu na lipanj 2020., dok je prosječna starost uvezenog osobnog vozila iznosila 6,85 godina. Svi znamo što se kasnije događalo sa cijenama goriva i totalnog poremećaja tržišta.
Mnoge zapadne zemlje uvode visoke poreze na zagađivače i ograničavaju im pristup u gradske centre. Dosta takvih vozila završi i kod nas. Nažalost, u međuvremenu se dogodila i korona i napad Rusije na Ukrajinu pa su i i cijene polovnih vozila podivljale.
U prosincu 2021. je, primjerice, u EU-u registrirano 176.100 električnih automobila, dok je u istom mjesecu bilo 161.000 automobila s dizelskim motorom. Znači, ni bogatiji ne odustaju od provjerenih pogona.
U 2022. se u EU očekuje ukupno oko 1,54 milijuna novih električnih automobila, odnosno 350.000 više nego u 2021., no to će u velikoj mjeri ovisiti i o dinamici opskrbe poluvodičima.
Udjel električnih vozila u državama EU trebao bi ove godine biti oko 12,6 posto.
Voditelj Pododjela za tehnički pregled Centra za vozila Hrvatske Luka Dorić istaknuo je za Hinu kako je u 2022. godini, do 1. listopada, u našu zemlju uvezeno i registrirano ukupno 10.291 osobnih vozila s pogonom na benzin i 33.851 vozila s pogonom na dizelsko gorivo.
Uvezeno je, navodi Dorić i 369 hibridnih vozila s vanjskim punjenjem, 1.090 hibridnih vozila bez vanjskog punjenja i 384 vozila s potpuno električnim pogonom.
U cijeloj 2021. godini, navodi stručnjak iz Centra za vozila Hrvatske, uvezeno je i registrirano 11.435 vozila s pogonom na benzin, te 53.038 vozila s pogonom na dizelsko gorivo. Isto tako, uvezeno je i registrirano 190 hibridnih vozila s vanjskim punjenjem, 727 hibridnih vozila bez vanjskog punjenja, te 403 vozila s potpuno električnim pogonom.
Na pitanje koliko će još godina trajati pomama Hrvata za dizelašima istaknuo je kako se to ne može prognozirati obzirom na aktualna događanja.
S obzirom na velike promjene na tržištu, naročito kod cijena goriva, nismo u mogućnosti prognozirati kakvi će biti trendovi kod uvoza vozila u budućnosti, kaže Dorić.
