Teleskop Webb snimio dokaz pada egzoplaneta u zvijezdu domaćina, a to nudi i novi mogući uvid u sudbinu Zemlje

Svemirski teleskop James Webb još je jednom pokazao koliko je vrijedan alat u promatranju svemira, snimivši dokaz propadanja egzoplaneta u matičnu zvijezdu te time promijenivši i razumijevanje astronoma oko moguće sudbine planeta i u unutarnjem dijelu Sunčevog sustava, uključujući i naš planet.

Branimir Vorša | 12.04.2025. / 11:17

Planet veličine Jupitera propada u matičnu zvijezdu, ilustracija
Planet veličine Jupitera propada u matičnu zvijezdu, ilustracija (Foto: Getty Images)

Rijedak kozmički događaj snimljen još 2020. godine dobio je novi zaokret. Astronomi su, naime, u početku vjerovali da je planet progutala njegova zvijezda dok se zvijezda širila u crvenog diva. Međutim, novi podaci svemirskog teleskopa James Webb (JWST) sugeriraju drugačiju priču.

Posljednji zaron egzoplaneta

Studija, objavljena u časopisu The Astrophysical Journal, detaljno opisuje opažanja JWST-a nakon navedenog događaja. Umjesto razumijevanja da je zvijezda nabujala kako bi progutala taj egzoplanet, astronomi sada vjeruju da je orbita planeta postupno propadala, povlačeći ga u zvijezdu u smrtonosnom poniranju. Ta orbitalna erozija vjerojatno je rezultat dugotrajnih gravitacijskih interakcija između tog egzoplaneta i njegove zvijezde domaćina.

Planet pada prema unutra i lišava se svojih vanjskih plinovitih slojeva dok zaranja dublje u zvijezdu. Usput se to razbijanje zagrijava i izbacuje zvjezdani plin, što dovodi do svjetlosti koju vidimo i plina, prašine i molekula koje sada okružuju zvijezdu, pojasnio je za Reuters Morgan MacLeod, postdoktorand u Centru za astrofiziku Harvard-Smithsonian.

Dokazi vidljivi u prašini i plinu

Webbovi instrumenti otkrili su znakove vrućeg plina, koji je vjerojatno formirao prsten oko zvijezde, i hladniji oblak prašine koji se širio. Znamo da postoji dobra količina materijala iz zvijezde koja biva izbačena dok planet prolazi kroz svoj smrtonosni prilaz. Dokaz toga je taj prašnjavi ostatak materijala koji je izbačen iz zvijezde domaćina, objasnio je Ryan Lau iz NOIRLaba američke Nacionalne znanstvene zaklade i glavni autor istraživanja.

Zvijezda u pitanju, udaljena 12.000 svjetlosnih godina u zviježđu Aquila, nešto je crvenija i tamnija od našeg Sunca i ima oko 70% njegove mase. Planet osuđen na propast vjerojatno je bio takozvani "vrući Jupiter", plinoviti div nekoliko puta veći od našeg Jupitera.

Vjerujemo da je to vjerojatno morao biti divovski planet, barem nekoliko puta veći od Jupitera, da izazove tako dramatičan poremećaj na zvijezdi kao što je ono što smo vidjeli, dodao je MacLeod.

Sudbina Zemlje

Iako je Zemljina orbita oko Sunca stabilna, Sunce će se na kraju proširiti u crvenog diva i vjerojatno progutati planete Merkur, Veneru i Zemlju. No, navedeno promatranje teleskopa James Webb daju mogući drugačiji uvid u kraj planeta u Sunčevom sustavu.

Naša promatranja upućuju na to da je vjerojatnije da će planeti doživjeti svoju konačnu sudbinu tako što će se polako spiralno približavati svojoj zvijezdi domaćinu, umjesto da se zvijezda pretvori u crvenog diva koji će ih progutati, rekao je na kraju Lau.

Vezane vijesti

Još vijesti