Ukrajina je predstavila UAS SETH, borbenu bespilotnu letjelicu domaće proizvodnje koja jako podsjeća na rusku bespilotnu letjelicu Geran-2 (kopija iranske Shahed bespilotne letjelice). Ukrajinska brigada Azov, dio 12. brigade za specijalne operacije, otkrila je slike drona i video kako on udara u ruski kamion.
Navedena jedinica je potvrdila da je UAS SETH u potpunosti proizveden u Ukrajini i da povećava učinkovitost u gađanju ruskih trupa i opreme. Zaklada Come Back Alive, koja pruža podršku ukrajinskojo vojsci, osigurala je prvu seriju trenutno raspoređenu u sektoru oko grada Toretska, piše Business Insider.
Povećanje ulaganja u dronove
Ukrajina smatra bespilotne letjelice ključnima za smanjenje ljudskih gubitaka i planira uložiti više od 2,4 milijarde eura u nabavu otprilike 4,5 milijuna FPV bespilotnih letjelica u 2025. godini. Razvoj novih modela bespilotnih letjelica, softvera i protumjera protiv ruskog elektroničkog ratovanja ostaje prioritet. Napori su također usmjereni na autonomne sposobnosti za poboljšanje ciljanja i točnosti.
UAS SETH podsjeća na bespilotnu letjelicu Geran-2, lebdeće streljivo s delta krilima koje Rusija koristi za udare na ukrajinsku infrastrukturu. Za razliku od ruske verzije, koja ima veći domet, čini se da novi ukrajinski dron ima električni motor i može zahtijevati katapultni lanser. United24 je izvijestio da može nositi teret od 2,7 do 5 kilograma preko 48 kilometara. Isti izvor sugerira da novi ukrajinski dron ima moguću otpornost nekim taktikama elektroničkog ratovanja.
Suprotstavljanje ruskim prijetnjama dronovima
Ukrajina je uspješno presrela ruske bespilotne letjelice Geran-2 koristeći mobilna rješenja protuzračne obrane poput topova postavljenih na kamione. Međutim, novije verzije poput tih dronova, koje lete više i brže, predstavljaju veće izazove.
Razvoj elektroničkog ratovanja natjerao je Ukrajinu na inovacije. Većina dronova oslanja se na radiofrekvencije koje su osjetljive na ometanje. Pritisak prema korištenju umjetne inteligencije i bespilotnim letjelicama upravljanim optičkim vlaknima se nastavlja dok obje strane traže tehnološke prednosti u tekućem sukobu. Rusija u potonjem navedenom segmentu zasad ima veliku prednost.
