Zamke digitalizacije: Radnici u stresu jer ih poslodavci prate i očekuju da im budu na raspolaganju 24 sata dnevno

Digitalizacija ima svoje pozitivne i negativne strane. Upravo se na negativne posljedice pokušava pripremiti i EU.

Martina Čizmić | 29.11.2018. / 14:14

Posao u budućnosti (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)

Digitalizacija poslovanja i života uvelike će promijeniti svijet. I dok većina ističe kako će digitalizacijom doći do promjena koje će, u konačnici, biti pozitivne za gospodarstvo i razvoj društva, rijetki ističu one negativne strane digitalnog života.

U novom izvješću Europske agencije za zaštitu na radu objavljeni su rezultati velikoga dvogodišnjeg projekta kojim se predviđaju učinci digitalizacije na sigurnost i zdravlje na radu u EU-u. U konačnim se rezultatima ovog projekta predviđanja ističu dostignuća u području ICT-a, potencijalni učinak tih tehnologija na prirodu i organizaciju posla te izazovi u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu i prilike za njihov razvoj koje te tehnologije mogu donijeti.

Digitalizacija i nastanak novih tehnologija utječu na prirodu radnih mjesta, zadataka te sektora i industrija u kojima ćemo raditi, pa čak i na našu predodžbu o radu. Trendovi ukazuju na to da će do 2025. informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) utjecati na promjenu opreme, alata i sustava koji se upotrebljavaju za organizaciju, upravljanje i ponudu proizvoda, usluga i znanja. U izvješću Predviđanja novih rizika i rizika u nastajanju u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu povezanih s digitalizacijom do 2025. razmatraju se potencijalni učinci digitalizacije: kolaborativna robotika, umjetna inteligencija, internet stvari, autonomna vozila, bionika, virtualna i proširena stvarnost, nosiva tehnologija, velika količina podataka, 3D i 4D ispis te internetske platforme.

U tu su svrhu osmišljena četiri scenarija poslovnog života 2025. koja uzimaju u obzir društveni, tehnološki, gospodarski, ekološki i politički kontekst. Tim se scenarijima razmatraju moguće razlike u stavovima vlada i javnosti o digitalnom razvoju. Njima se razmatra i razina gospodarskog rasta te razina primjene novih tehnologija u sljedećih nekoliko godina.

Scenarijima se istražuje niz potencijalnih načina na koje bi razvoj digitalnih tehnologija mogao utjecati na sigurnost i zdravlje na radu kako bi se potaknula informirana rasprava o tome kako bi stvaranje preciznih planova i oblikovanje politika moglo utjecati na sigurnost i zdravlje na radu u digitalnom svijetu. Scenariji (Razvoj, Pretvorba, Iskorištavanje i Rascjepkanost) obuhvaćaju stručne informacije prikupljene u okviru pregleda literature, telefonskih razgovora, internetskih anketa i radionica.

Na primjer, u scenariju „Razvoj” pretpostavlja se da će tempo gospodarskog rasta i primjene novih tehnologija biti spor i da će se vlada uglavnom usmjeriti na prava radnika, socijalnu skrb te zdravlje i obrazovanje. U tom bi scenariju moglo biti jednostavnije prepoznati rizike u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu te strategije za njihovo sprječavanje nego u drugim scenarijima s obzirom na to da se nove tehnologije u njemu ne uvode brzo. Međutim, neke od tih tehnologija možda neće biti dobro održavane zbog ograničenih financijskih sredstava poduzećâ.

Izazovi u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu te prilike za njihov razvoj razmatraju se pojedinačno za svaki scenarij, ali se utvrđuju i pitanja koja se odnose na sva četiri scenarija. Predviđeni su neki pozitivni ishodi. Na primjer, zahvaljujući robotici i automatizaciji manje je vjerojatno da će ljudi raditi u tradicionalnim, opasnim okruženjima.

Međutim, psihosocijalni i organizacijski čimbenici vjerojatno će postajati sve važnijima uslijed digitalizacije rada koja bi mogla prouzročiti promjene kao što su povećano praćenje radnika, pretpostavka dostupnosti radnika 24 sata dnevno, češća promjena radnih mjesta te upravljanje radom i radnicima s pomoću algoritama. Sve to može utjecati na povećanje razine stresa radnikâ. Mogući ishodi sve veće digitalizacije na radnom mjestu obuhvaćaju povećane ergonomske rizike prouzročene sučeljima čovjek-stroj, sve učestaliji mobilni rad putem interneta te povećani rizici povezani sa računalnom sigurnošću.

Isto tako, digitalne tehnologije omogućuju nove oblike položaja u zaposlenju; sve je više ljudi koje se (s pravom ili ne) smatra samozaposlenima i koji bi mogli biti isključeni iz postojećih propisa o sigurnosti i zdravlju na radu, što predstavlja izazov postojećim mehanizmima upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu te mehanizmima regulacije sigurnosti i zdravlja na radu.

U cilju suočavanja s očekivanim izazovima predlažu se neke moguće strategije za osiguravanje sigurnosti i zdravlja na radu, kao što su napredne procjene rizika na radnom mjestu te upotreba jedinstvenih mogućnosti koje nude digitalne tehnologije (nosiva tehnologija i velika količina podataka), ali se isto tako uzimaju u obzir novi izazovi koje one predstavljaju. Predlažu se i proaktivni pristup u pogledu planiranja i provedbe strategija digitalizacije koji je usmjeren na radnike te okvir koji pojašnjava obveze i odgovornosti prema sigurnosti i zdravlju na radu koje nameću novi sustavi i načini rada.

Cilj je ovog istraživanja informirati tvorce politika EU-a, vlade, sindikate i poslodavce o načinima na koje bi digitalizacija mogla dugoročno utjecati na sigurnost i zdravlje radnika u EU-u te podržati osmišljanje odgovarajućih istraživanja, politika i strategija za osiguravanje sigurnosti i zdravlja na radu. Istraživanje promiče sveobuhvatni preventivni pristup sigurnosti i zdravlju na radu kako bi se smanjio negativni učinak novih izazova na radnike, poduzeća, gospodarstvo i društvo

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti