Više nije rijetkost imati klimatizacijski uređaj u svome domu. Neki bi čak i rekli kako je to postala nužnost, s obzirom na temperature koje se pojavljuju ljeti, ali i sve dulje vruće doba godine. Neki klime koriste samo u najtoplijem dobu godine, drugi ih koriste i tijekom zime za grijanje.
Bez obzira na to koliko ih i kad koristite, sigurnoste čuli za neku od ovih tvrdnji ili mitova vezanih uz klimatizacijske uređaje. No, jesu li točni ili ipak treba nešto mijenjati u svojim navikama?
5 najčešćih mitova
1. Mit: Nije potrebno provjetravati ako imate klimu
Mnogi misle da ako imaju klimatizacijski uređaj, imaju savršene klimatske uvjete u svom prostoru - temperaturu zraka baš kako oni to žele, a ujedno i cirkulaciju zraka u prostoriji. No, većina klimatizacijskih uređaja nema i funkciju ventilacije, odnosno nemaju mogućnost dovoda zraka izvana.
To znači da postojeći zrak u prostoriji samo kruži, dok ga klimatizacijski uređaj hladi ili grije, filtrira i odvlažuje. A to pak znači da je ključno redovito provjetravati prostorije kako bi se izmijenio zrak u njima.
U ljetno vrijeme to znači provjetravanje kad su temperature najniže (tijekom noć ili rano ujutro). Tijekom zime bilo bi dobro provjetravati prostorije barem dva puta dnevno. Najučinkovitija metoda je tzv. „križno provjetravanje“ – otvaranje prozora na suprotnim stranama prostorija – koje omogućuje brzo i temeljito osvježenje zraka bez značajnog zagrijavanja odnosno hlađenja prostora.
2. Mit: Što niža temperatura na klimi, to će se prostor brže ohladiti
Kad uđete u zagrijanu prostoriju, jedino što vam je na pameti je da ju što prije ohladite. I tada najčešće posežemo za najnižim postavkama na klimatizacijskim uređajima. No, niska temperatura na klimatizacijskom uređaju, neće brzo ohladiti prostor.
Naime, brzina hlađenja ne ovisi o ciljanom stupnju – primjerice, postavljanje na 16 °C umjesto na 24 °C neće ubrzati hlađenje, već će samo uzrokovati da uređaj dulje radi kako bi dosegao nižu temperaturu. Umjesto toga, povećajte brzinu rada ventilatora u klimatizacijskom uređaju.
Kako bi hlađenje bilo što učinkovitije i brže, stručnjaci preporučuju izbjegavati velike temperaturne razlike između vanjske i unutarnje temperature (maksimalno 8-10 stupnjeva). Stoga, ako vam se prostor izuzetno zagrijava kad nije uključen klimatizacijski uređaj, stručnjaci savjetuju da ostavite klimu da povremeno radi i kad niste kod kuće.
3. Mit: Štetni su za zdravlje
Klimatizacijski uređaji mogu biti štetni za zdravlje ako se ne održavaju redovito i ne koriste prema preporukama. No, pravilnim korištenjem njihov je utjecaj na zdravlje minimalan.
Iako je možda primamljivo postaviti temperaturu znatno niže od vanjske, najbolje je razliku između unutarnje i vanjske temperature držati unutar 8–10 °C. Tako se tijelo ima vremena prilagoditi i smanjuje se rizik od prehlade. Također, treba izbjegavati izravan tok hladnog zraka, pogotovo preko zagrijanog i oznojenog tijela. Većina uređaja ima opciju usmjeravanja ispuha, pa tako možete usmjeriti da ohlađeni zrak ne puše direktno u osobe, već da kruži po prostoriji.
Klimatizacijski uređaji također pridonose zdravijem zraku u prostoru zahvaljujući svojim filtrima, koji ga pročišćavaju. Napredni modeli mogu ukloniti ne samo prašinu i alergene, već i određene patogene. Ipak, ako se uređaj redovito ne čisti, može postati leglo bakterija i plijesni, što potencijalno može izazvati astmu ili druge respiratorne probleme.
4. Mit: Ne treba ih čistiti ako se koriste cijele godine
Mnogi misle da se klimatizacijski uređaji čiste sami i da im nije potrebna posebna njega – no to nije točno. Filteri u unutarnjim jedinicama moraju se redovito čistiti ili mijenjati kada je to potrebno, a izmjenjivač topline treba kemijski očistiti, prvenstveno iz zdravstvenih razloga. Ovo održavanje treba provesti barem jednom godišnje, prije početka sezone hlađenja. Ako se klima koristi i za grijanje, preporučuje se dodatni pregled ujesen.
Za stalno čist i higijenski ispravan zrak, preporučuje se odabrati model s automatskim ili frost-cleaning načinom rada, koji koristi otopljeni led za ispiranje prljavštine te time održava sustav čistim između redovitih servisiranja.
Ne treba zanemariti ni vanjsku jedinicu. Iako na prvi pogled može djelovati čisto, kroz nju prolazi velika količina zraka koji taloži prašinu i nečistoće na rešetkama izmjenjivača topline. Iako prljavština možda neće odmah ugroziti zdravlje, može značajno smanjiti učinkovitost uređaja – što znači veću potrošnju energije i veće račune za struju.
5. Mit: Klima-uređaji su štetni za kućne ljubimce
Neki se brinu da klimatizacijski uređaji mogu naštetiti kućnim ljubimcima, ali ako se poštuju neka osnovna pravila, nema razloga da se klimatizacijski uređaj ne koristi i kad su prisutni kućni ljubimci. Dapače, bit će im puno ugodnije i lakše podnijeti visoke temperature.
Naime, životinje poput pasa i mačaka drugačije reguliraju tjelesnu temperaturu nego ljudi, a ekstremne vrućine za njih mogu biti opasne i dovesti čak do toplotnog udara. Za razliku od ventilatora koji samo cirkulira zrak, klime stvarno rashlađuju zrak, čime pomažu u prevenciji takvih problema.
Pravila za korištenje klime uz kućne ljubimce ista su kao i za ljude: izbjegavajte izravan tok zraka te nastojte smanjiti razliku između unutarnje i vanjske temperature.
